Dani grada Krka: In honorem sancti Quirini – predstavljeni srednjovjekovni liturgijsko‑glazbeni rukopisi i napjevi (antifoni i responzoriji) posvećeni sv. Kvirinu

Uoči proslave blagdana sv. Kvirina, 02. lipnja 2026. godine, u romaničkoj crkvi posvećenoj upravo svecu zaštitniku grada Krka i Biskupije Krk, održano je teorijsko-koncertno događanje pod nazivom In honorem sancti Quirini, i to kao rezultat suradnje Centra za kulturu Grada Krka, Muzičke akademije Zagreb i Biskupije Krk.

U koncertnom dijelu, pred publikom okupljenom u kvirinovoj crkvi, događanje je predstavilo odabrane napjeve iz vrijedne zbirke šest srednjovjekovnih liturgijsko‑glazbenih rukopisa koji se čuvaju u riznici Krčke katedrale. Riječ je o rukopisima koji sadrže napjeve za misu i časoslov posvećene lokalnom zaštitniku, s time da posebno mjesto među njima zauzimaju dva gotovo identična antifonara iz sredine 14. stoljeća u kojima je sačuvan časoslov sv. Kvirina. Upravo su ti, stoljećima zaboravljeni napjevi, izvedeni u prostoru za koji su nastali. Dva antifonara pisana su na pergameni oblom goticom talijanskog tipa i notirana crnom kvadratnom notacijom koja je bila u širokoj upotrebi od 13. do 16. stoljeća. Velike su to knjige – gotovo pola metra visoke – uvezene u drvene korice presvučene kožom, a sadrže napjeve za čitavu liturgijsku godinu. Izgledom su bliske rukopisima sjeveroistočne Italije, no nije isključena i mogućnost da su nastali na kvarnerskom području. Međutim, posve je sigurno da su pisani upravo za Krčku biskupiju, jer se u njima sv. Kvirin izravno oslovljava kao urbis Veglensis protector – zaštitnik grada Vegle. U srednjovjekovnom Krku , kao i diljem zapadnog kršćanskog svijeta, crkveni je život bio oblikovan svakodnevnim pjevanjem časoslova ili oficija. Molilo se i pjevalo u sklopu osam službi – u noći, u zoru, ujutro, oko podneva, popodne, uvečer i pred počinak. Svakog tjedna ispjevalo bi se svih 150 psalama, a uz njih su dolazile antifone, himni, responzoriji, čitanja i molitve. To je zamišljeno kao neprekidna molitva – čas za časom, dan za danom, kroz čitavu godinu. Tekstovi himana, molitava i čitanja bilježili su se u brevijarima, dok su se napjevi zapisivali u antifonarima. Važnost pojedinog blagdana očitovala se i u samoj strukturi časoslova, pa tako časoslov sv. Kvirina počinje već večer prije blagdana prvom večernjom službom, a noćna služba podijeljena je u tri noćna časa. To znači da je Kvirin u Krku bio svetkovina prvog reda – zaštitnik koji se slavio s jednakom svečanošću kao najveći blagdani liturgijske godine. Noćna služba srce je tog slavlja. Svaki noćni čas, pored ostalog, donosi antifone, kraće napjeve koji se pjevaju uz psalme, kao i responzorije nakon čitanja, melodijski najrazvijenije napjeve časoslova. Responzoriji su pjevački zahtjevni napjevi, često ukrašeni dugim nizovima nota pjevanim na samo jedan slog – melizmu. U časoslovu sv. Kvirina najveći se melizmi nalaze na važnim dijelovima teksta koji, primjerice, govore o čudu Kvirinova opstanka na površini vode i prelasku u vječni život. U srednjem vijeku vrlo se često koristio postupak kontrafakture, dodavanja novog teksta na postojeću melodiju. Analiza časoslova sv. Kvirina pokazala je da se više od polovice napjeva temelji na postojećim modelima – tada iznimno popularnim napjevima iz časoslova sv. Franje i sv. Antuna Padovanskog koje je u 13. stoljeću komponirao franjevac Julijan iz Speyera. Zanimljivo je pak da su Julijanove melodije skladane za rimovani tekst pravilne strukture, dok je tekst časoslova sv. Kvirina pisan slobodnom prozom, što je rezultiralo neobičnim glazbenim rješenjima koje ovaj časoslov čine jedinstvenim. A jedinstven je i u svakom drugom pogledu – melodijski bogat i mjestimično iznenađujuć, nastao za grad Krk i njegovog zaštitnika, sačuvan jedino u dva rukopisa blizanca iz Katedralne riznice. Dio je to krčke glazbene baštine koja zaslužuje biti čuvana, istražena i, na kraju, otpjevana.

Kako bi se ovaj zaboravljeni repertoar što bolje približio publici, večer je započela uvodnim predavanjem u sklopu kojeg je muzikologinja Sara Vrdoljak ukazala na povijesni kontekst u kojem su napjevi nastali, njihove glavne glazbene i liturgijske karakteristike te posebnosti samih rukopisa.

Nakon predavanja, Schola cantorum Vetus et novum koja djeluje pod umjetničkim vodstvom s. Josipe Pavle Jakić, SCSC oživjela je 12 srednjovjekovnih napjeva – osam antifona (Sancte Quirine martyr Christi, Superans superavit, Ita dei instituit misericordia, Tyrannorum praecepta damnavit, Ave martyr gloriose Quirine, Martyrio sitiens tyrannorum, Martyr Christi inclytus, Pangat Veglae clerus totus i O martyr invictissime Quirine) i tri responzorija (Gloriosus dei, Beatus Quirinus Siscianus i Gloriosus deus) – koji su slušateljima otvorili vrata u svijet glazbe koja je stoljećima oblikovala duhovni identitet grada Krka. Za Scholu cantorum Vetus et novum u Krku su pjevali: Ana Čizmić Grbić, Iva Denona, Mavro Dobrinčić, Klara Lončarević, Lucija Mahatov, s. Marta Turi, Sara Vrdoljak, Juraj Vrkljan, Dora Žarinčić i Marija Žderić. Predavanje i koncert bili su praćeni bogato opremljenom programskom knjižicom, a pred publiku su iznesena i dva antifonara sa časoslovom posvećenim sv. Kvirinu.

Nadalje, blagdan sv. Kvirina, koji je zbog proslave Tijelova (4. lipnja) obilježen 3. lipnja, započeo je svečanom koncelebriranom svetom misom u Krčkoj katedrali, koju je predvodio mons. Vlado Razum, pomoćni zagrebački biskup. Nakon misnog slavlja Krčani su proslavu svojeg zaštitnika nastavili uz promenadni nastup Gradske glazbe Krk.