Predstavljene Ljepote otoka Krka 2 autora Srđana Hulaka – atraktivna sinteza umjetničke knjige, monografije i kataloga
Nakon triju koncerata – klapske smotre, predstavljanja lokalne srednjovjekovne glazbene baštine i promenadnog nastupa Gradske glazbe Krk – segment programa u sklopu proslave Dana grada Krka posvećen novim publicističkim projektima donio je promociju višejezične monografije Ljepote otoka Krka 2 autora Srđana Hulaka, priređenu u Velikoj vijećnici Grada Krka, 04. lipnja 2026. godine.
Ljepote otoka Krka 2 predstavljaju svojevrsnu sintezu umjetničke knjige, monografije i kataloga, među čijim je koricama, na 166 stranica, publicirano više od 140 atraktivnih fotografija koje prenose priču o ljepotama otočnih prirodnih ambijenata, uz pokoji trenutak oslonjen na primjere kulturnog, točnije kiparskog, arhitektonskog, pa čak i urbanističkog nasljeđa, a sve to kroz prizmu mijena što ih donose godišnja doba. Riječ je o svojevrsnom albumu dopunjenom višejezičnim (hrvatskim, engleskim, njemačkim i talijanskim) tekstom, za koji možemo kazati da predstavlja rezultat autorovog višegodišnjeg (work in progress) projekta čija nas četiri segmenta (Ljeto, Jesen, Zima i Proljeće) još jednom podsjećaju kako otok Krk s punim pravom zaslužuje naslov jedne od najzahvalnijih hrvatskih (foto)destinacija u kojoj se beskraj mora i neba prelijeva u surovi krš i gole uzvisine, a njihova monokromna idila, u zelena prostranstva, guste šume i plodna polja. Izdavač ove knjige tiskane u nakladi od 500 primjeraka je obrt Mudra sova, urednici Srđan Hulak i Igor Gržetić, dizajner Igor Gržetić, a recenzenti Milica Žužić i Nedjeljko Pinezić.
O knjizi su pored autora kazivali Igor Gržetić, ravnatelj Centra za kulturu Grada Krka, urednik i dizajner te Dajana Grgantov, povjesničarka umjetnosti, dok je događanje, prigodnim pozdravnim govorom, otvorio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić. Gržetić je potom u kratkom izlaganju ukazao na formu, tj. knjigu umjetnika kao stvaralački medij, dok je Grgantov bilo povjereno predstavljanje sadržaja – specifičnog fotografskog rukopisa kroz koncept, kompoziciju, boje i ikonografiju.
– Budući da se Hulakova monografija dade svrstati među knjige umjetnika, taj pojam možemo definirati kao utjelovljenje koncepata avangardi, neoavangardi i postavangardi realiziranih u mediju knjige, uveo je Gržetić. One donose materijalizaciju zamisli umjetnika koji su napustili postupke stvaranja tradicionalnih djela, poput slike, grafike ili skulpture, a prve nastaju početkom 20. stoljeća u futurizmu, kubofuturizmu, dadaizmu, konstruktivizmu, suprematizmu, zenitizmu i nadrealizmu. Ako se dotaknemo klasifikacije, knjige umjetnika dijelimo na: knjigu-objekt, knjigu-rad, knjigu-dokument i knjigu-teorijski objekt. Narušavanje granica između knjige umjetnika, monografije i kataloga posljedica je stava koje umjetničko djelo ne povezuje samo s predmetom nego ga vidi u stalnoj medijskoj transformaciji, i to od umjetničkog djela kao predmeta, preko reprodukcije i informacije o umjetničkom djelu do reprodukcije i informacije koje same postaju autonomno umjetničko djelo. Upravo se u potonjem navodu ogleda i karakter Hulakove knjige koja sabire autorsku fotografsku produkciju i autorski tekst, što je svrstava među knjige-rad, ali i knjige-dokument čija specifičnost leži u dokumentiranju stvaralačkog procesa ili čina, kazao je Gržetić.
– Fotografije okupljene monografijom nastale su tijekom jednog desetljeća bilježeći promjene koje svaka sezona donosi, istakla je Grgantov. One prate ritam prirodnih ciklusa u kojima se krajolik i svakodnevica otočnog života neprestano oblikuju, ali ne predstavljaju kulminaciju osobnog projekta niti rasplet jedne zaokružene narativne cjeline, već promišljen izbor fotografija koje u svojoj srži funkcioniraju kao svojevrsna posveta otoku i njegovim jedinstvenim ambijentima. Ljepote otoka Krka još uvijek nisu dovršen projekt; on je živo tkivo koje pulsira, neprestano raste i mijenja se novim fotografskim uradcima. Umjesto konačne forme, ovdje smo izloženi otvorenom prostoru kontinuiranog nastajanja i promjene. Iako je početna namjera autora bila tek dokumentirati i oblikovati osobni album uspomena, projekt se razvio u mnogo slojevitiji narativ prerastavši prvotnu zamisao i otvorivši prostor za dublje promišljanje i promatranje okoline, zaključila je Grgantov.
U posljednjem dijelu promocije autor Srđan Hulak podijelio je svoja zanimljiva iskustva vezana uz realizaciju projekta Ljepote otoka Krka, ali i rad na monografiji, čiji je prvi dio objavljen još 2020. godine, a u odnosu na prvotno izdanje, novo je obogaćeno recentnom serijom fotografija, i osvježeno novim dizajnom (i naslovnicom), iako je osnovna prepisa knjige ostala neizmijenjena.
