Ansambl Responsorium programom Splendida stella ukazao na venecijansku glazbenu produkciju druge polovice 16. i prve polovice 17. stoljeća

Veličanstveni koncert Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća u izvedbi Ansambla Responsorium, 02. listopada 2026. godine, priređen je u sklopu manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato kojom je obilježena 455. obljetnica Bitke kod Lepanta.

Ovu sada već tradicionalnu manifestaciju, još 2008. godine, osmislio je i uspostavio Centar za kulturu Grada Krka motiviran obilježavanjem obljetnice te slavne bitke u Lepantu (Nafpaktosu) gdje se svake godine okupljaju predstavnici zemalja saveznica negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Manifestacija je naziv dobila po krčkoj galiji Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist) kojom je u Bitci kod Lepanta zapovijedao soprakomit Ljudevit Čikuta.

Program Splendida stella priređen u Krčkoj katedrali izveli su: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mršić (viola da gamba) i Umberto Kostanić (orgulje), pruživši publici uvid u venecijansku glazbenu produkciju druge polovice 16. i prve polovice 17. stoljeća.

Pobjeda katoličke alijanse nad osmanskom mornaricom u Bitci kod Lepanta predstavlja jedan od prijelomnih događaja ranonovovjekovnog Mediterana. Iako nije značajnije izmijenila ukupne geopolitičke odnose između kršćanskog i osmanskog svijeta, bitka je snažno odjeknula u kolektivnoj svijesti, osobito u Veneciji i njezinim prekomorskim posjedima na istočnoj obali Jadrana. Potvrđeno je da su u sukobu sudjelovale i galije iz venecijanskih provincija Istre i Dalmacije, s posadama iz gradova Kopra, Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora. Njihov doprinos vojnom uspjehu pridonio je oblikovanju trajne memorije o Lepantskoj pobjedi koja je u slavenskom pučanstvu ovih krajeva ostala prisutna kroz usmenu predaju i kulturološke prakse.

U Veneciji 16. i 17. stoljeća glazba je, uz umjetničku i liturgijsku, imala i izraženu protokolarnu i političku funkciju, predstavljajući znak društvene i ekonomske moći države i uzvišenosti njezinih upravnih institucija. Na to jasno upućuju povijesni izvori, osobito u opisima raskošnih glazbenih izvedbi priređenih 1574. prigodom posjeta francuskog kralja Henrika III. Veneciji. Prema navodima Francesca Sansovina (Venetia, città nobilissima et singolare, 1581.), u Veneciji je u drugoj polovici 16. stoljeća postojalo četrdeset javnih svečanosti (tal. feste ili trionfi) s najvišom protokolarnom važnošću, u kojima su obavezno sudjelovali dužd i članovi Velikog vijeća (tal. andate publiche). Najistaknutije su svakako bile La Vergine Annunciata (spomendan utemeljenja Grada), Festa del Redentore (spomendan na oslobođenje od velike epidemije kuge 1576.) i La Sensa (Uzašašće Gospodinovo, poznato i kao Sposalizio – vjenčanje Venecije s morem). Među ostalima, Sansovino bilježi i procesiju održanu 07. listopada 1572. povodom blagdana sv. Justine u istoimenoj venecijanskoj crkvi, posvećenu obilježavanju obljetnice Lepantske bitke, a koja je nakon toga postala sastavnim dijelom godišnjeg protokola. U detaljnom opisu događaja, Sansovino spominje sudjelovanje pjevača i instrumentalista bazilike sv. Marka, koji su izvodili misu i motete izazivajući veliko odobravanje okupljenoga puka. Iako nema pouzdanih podataka o konkretnom repertoaru, razumno je pretpostaviti da je riječ bila o suvremenoj venecijanskoj produkciji, vjerojatno djelima Gioseffa Zarlina, Andree Gabrielija ili Claudija Merula.

Primjenjivost venecijanske glazbene produkcije u protokolarnom kontekstu jasno se očituje i u opusu Francesca Uspera, rođenog 1561. u Rovinju kao Francesco Sponga (Spongia ili Sponza). Prezime Usper preuzeo je kasnije od svojega pokrovitelja, venecijanskog odvjetnika Lodovica Uspera, vjerojatno iz političkih razloga lakše integracije u društveni i kulturni život grada na laguni. Usper je u ranoj mladosti napustio rodni kraj i nastavio školovanje u Kopru, a vrlo brzo trajno se odselio u Veneciju gdje je, kao učenik Andree Gabrielija, izgradio zapaženu karijeru orguljaša i skladatelja. Ovim je projektom u Krku predstavljena njegova glazbena ostavštinu u kontekstu izvedbene prakse u Veneciji o blagdanu Svete Krunice i protokolarnih svečanosti obilježavanja lepantskog trijumfa. Iz Usperova venecijanskog razdoblja osobito se ističe poveznica s porečkim biskupom i vrsarskim plemićem Leonardom Tritoniom, kojemu je u predgovoru zbirke Messa e salmi da concertarsi nel’organo (1614.) izrazio zahvalnost za dobročinstvo i istaknuo osjećaj dugovanja zajedničkoj domovini. Okosnicu programa činila je Messa concertata del secondo tuono à 5 voci iz navedene zbirke, čiji je stavak Credo potpisao Francescov nećak Gabriel Sponga. Njegova djela nalazimo integrirana u nekoliko Usperovih publikacija, iako su podaci o njegovu životu iznimno oskudni. Iz ostavštine Gabriela Sponge programom je bio obuhvaćen i monodijski motet Ave Regina za alt solo i basso continuo. Usperovu marijansku ostavštinu iz iste zbirke predstavljale su himan Magnificat, obilježen vještom polifonom strukturom te motet Vulnerasti cor meum za dva glasa i instrumente. Druga važna Usperova publikacija, zbirka Compositioni armoniche (1619.), bila je zastupljena motetom Ave Maria za šest glasova koji simbolizira uobičajenu praksu marijanskog zaziva ususret pomorskim izbivanjima te uglazbljenim psalmom Benedicam Dominum à 8 koji u zaključku donosi zanimljive sinkopirane ritmičke motive. Iz iste zbirke izveden je i Battaglia per sonare e cantare à 8. Ova skladba zasnovana je na tipičnom ritmičkom obrascu koji onomatopejski oponaša zvukove bitke, dok joj tekstualnu podlogu čini motet Laudate Dominum. Iz Usperove bogate instrumentalne ostavštine u program su bili uvršteni Ricercar terzo à 4 te Ricercar duodecimo à 4 iz njegove prve objavljene zbirke Ricercari et arie francesi (1595).

Naposljetku dodajmo i to kako je između 03. i 06. listopada Ansambl Responsorium u crkvi Gospe od Zdravlja vršio audio-vizualno snimanje programa Splendida stella, s ciljem stvaranja, produkcije, objave i distribucije budućeg nosača zvuka. Potporu snimanju i podršku ovoj inicijativi, pored Centra za kulturu Grada Krka, dali su: Grad Krk i Biskupija Krk.

Ansambl Responsorium posvetio se istraživanju i interpretaciji vokalnog i instrumentalnog repertoara 17. stoljeća s posebnim osvrtom na ostvarenja starije hrvatske glazbene baštine. Djeluje u skladu s načelima povijesno utemeljene izvođačke prakse rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice. U potrazi za autentičnim zvucima ansambl je realizirao niz uspješnih projekata među kojima je nekoliko suvremenih praizvedbi djela hrvatskih baroknih skladatelja. Plod intenzivne muzikološke aktivnosti ansambla je nosač zvuka Tomaso Cecchino: Madrigali et canzonette a tre voci 1617. (Croatia Records, 2017.) koji je objavljen povodom 400-te obljetnice tiskanja zbirke. Ansambl Responsorium redovito surađuje s priznatim svjetskim izvođačima rane glazbe i svoju posvećenost radosno dijeli s vjernom publikom, koncertirajući na brojnim festivalima u domovini te u inozemstvu.