Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Proslava 454. obljetnice Bitke kod Lepanta

U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitci kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).

U Europi proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe, 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta.

S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka. Također, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Čikute, cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Nikolom Dražićem i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne kršćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima, 07. listopada, Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu.

 

Fidelissima advocata, odjeci s Lepanta u glazbi Francesca Uspera

 

Proslava 454. obljetnice Bitke kod Lepanta započet će u petak, 03. listopada, u Krčkoj katedrali, i to veličanstvenim koncertom Fidelissima advocata, odjeci s Lepanta u glazbi Francesca Uspera u izvedbi Ansambla Responsorium kojeg, u ovoj prigodi, čine: Sanda Audere (cantus), Tim Braithwaite (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Indrė Kučinskaitė (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Rui Staehelin (teorba), Augustin Mršić (viola da gamba) i Alexander Paine (orgulje).

U Veneciji 16. i 17. stoljeća glazba je, uz umjetničku i liturgijsku, imala i izraženu protokolarnu i političku funkciju, predstavljajući znak društvene i ekonomske moći države i uzvišenosti njezinih upravnih institucija. Na to jasno upućuju povijesni izvori, osobito u opisima raskošnih glazbenih izvedbi priređenih 1574. prigodom posjeta francuskog kralja Henrika III. Veneciji. Prema navodima Francesca Sansovina (Venetia, città nobilissima et singolare, 1581.), u Veneciji je u drugoj polovici 16. stoljeća postojalo 40 javnih svečanosti s najvišom protokolarnom važnošću, u kojima su obavezno sudjelovali dužd i članovi Velikog vijeća. Najistaknutije su svakako bile La Vergine Annunciata (spomendan utemeljenja Grada), Festa del Redentore (spomendan na oslobođenje od velike epidemije kuge 1576.) i La Sensa (Uzašašće Gospodinovo, poznato i kao Sposalizio – vjenčanje Venecije s morem). Među ostalima, Sansovino bilježi i procesiju održanu 07. listopada 1572. povodom blagdana sv. Justine u istoimenoj venecijanskoj crkvi, posvećenu obilježavanju obljetnice Lepantske bitke, a koja je nakon toga postala sastavnim dijelom godišnjeg protokola. U detaljnom opisu događaja, Sansovino spominje sudjelovanje pjevača i instrumentalista bazilike sv. Marka, koji su izvodili misu i motete izazivajući veliko odobravanje okupljenoga puka. Iako nema pouzdanih podataka o konkretnom repertoaru, razumno je pretpostaviti da je riječ bila o suvremenoj venecijanskoj produkciji, vjerojatno djelima Gioseffa Zarlina, Andree Gabrielija ili Claudija Merula.

Primjenjivost venecijanske glazbene produkcije u protokolarnom kontekstu jasno se očituje i u opusu Francesca Uspera, rođenog 1561. u Rovinju kao Francesco Sponga (Spongia ili Sponza). Prezime Usper preuzeo je kasnije od svojega pokrovitelja, venecijanskog odvjetnika Lodovica Uspera, vjerojatno iz političkih razloga lakše integracije u društveni i kulturni život grada na laguni. Usper je u ranoj mladosti napustio rodni kraj i nastavio školovanje u Kopru, a vrlo brzo se trajno odselio u Veneciju gdje je, kao učenik Andree Gabrielija, izgradio zapaženu karijeru orguljaša i skladatelja. Ovim se koncertom predstavlja njegova glazbena ostavština, kao i ona njegovih suvremenika u kontekstu izvedbene prakse u Veneciji o blagdanu Svete Krunice i obilježavanju Lepantske pobjede. Okosnicu programa čini Messa concertata del secondo tuono à 5 voci iz zbirke Messa e salmi da concertarsi nel’organo (1614.), čiji je stavak Credo potpisao Francescov nećak Gabriel Sponga. Zbirka je djelomično sačuvana, a osim navedene mise sadrži i motete, večernje psalme za jedan do šest glasova te nekoliko instrumentalnih sinfonia. Druga važna Usperova publikacija, zbirka Compositioni armoniche iz 1619., na programu je zastupljena motetom Ave Maria za šest glasova koja simbolizira uobičajenu praksu marijanskog zaziva ususret pomorskim izbivanjima te skladbom Battaglia per sonare e cantare à 8. Potonja se temelji na tipičnom ritmičkom obrascu koji onomatopejski oponaša zvukove bitke, dok joj tekstualnu osnovu čini motet Laudate Dominum. Program je obogaćen i djelima Usperovih suvremenika Giovannija Battiste Riccija, Daniela Speera i Hieronimusa Talonusa.

 

Palače grada Kotora i grada Perasta – nekada i sada, izložba Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

 

Nastavak proslave u subotu, 04. listopada, donosi otvorenje dokumentarne izložbe Palače grada Kotora i grada Perasta – nekada i sada, koju će, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje, u Galeriji Decumanus predstaviti Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru. Predmetnom je izložbom, čije su autorice povjesničarka umjetnosti Radojka Abramović i etnologinja Jelena Karadžić, prikazana povijest plemićkih i kapetanskih palača Kotora i Perasta, s time da izložbeni dio obuhvaća seriju (starih i suvremenih) fotografija kojom se uspoređuje izgled i stanje palača nekada i danas.

Kotor je od svih jugoistočnih srednjovjekovnih gradova ponajviše zadržao odlike tipičnog srednjovjekovnog mediteranskog grada. Uske uličice, ravne ili vijugave, koje uglavnom vode od trga do trga, specifične po svom izgledu i namjeni, gotovo uvijek krase palače koje su svojom reprezentativnom pojavom u odnosu na ostale građevine u fokusu pogleda prolaznika. Kotor je svoj izgled grada dobio u 13. i 14. stoljeću, odnosno u vremenu kada se u velikoj ekspanziji gradnje započinju graditi velike kamene kuće i palače kotorskih plemića, nadrastajući prvobitnu, skromniju, arhitekturu stambenih objekata, rađenu uglavnom od drva.

Izložbom sistematizirane palače grada Kotora: palača obitelji Bucchia, palača Pima, palača Bisanti, palača Biscucchia, palača Vracchien, palača Drago, Kneževa (Providurova) palača, palača Jakonja, palača Grubonja, palača Gregorina i palača Lombardić.

Perast je jedan od najljepše pozicioniranih i strateški najvažnijih gradova u Kotorskom zaljevu. Kako početkom 16. stoljeća Kotor doživljava procvat, u ekonomskom i političkom smislu, tako ekonomski jačaju i mnoga manja mjesta raštrkana oko Zaljeva, posebice Dobrota, Perast i Prčanj. Perast pod zastavom moćne Serenissime postaje strateški i duhovni centar Boke kotorske, a što može zahvaliti i svome geostrateškom položaju. On nije utvrđen, ali je njegova jezgrovita struktura zatvorene formacije, s obrambenim kulama, tvrđavom nad gradom i shemom osmišljenih ulica s kućama i palačama, uvjetovala koncept grada koji u urbanističkom smislu predstavlja pravu rijetkost. Međutim taj barokni grad nije narušila pretencioznost baroka, već je u simbiozi sa skladom i jednostavnošću Perast rođen uz tradicionalne elemente domaćeg graditeljstva. U Perastu se pored velikih kamenih, kapetanskih kuća nalazi i devetnaest palača, iz 17. i 18. stoljeća s baroknim karakteristikama u koncepciji i detaljima.

Izložbom sistematizirane palače grada Perasta: palača Bronza, palača Šestokrilović, palača Mazarović, palača Balović, palača Visković, palača Brajković-Martinović, palača Smecchia, palača Lučić-Kolović-Matikola, palača Bujović i palača Zmajević.

Istog dana, po otvorenju izložbe, na redu je koncertni program, u sklopu kojeg će, u Boutique hotelu Marina, poznati hrvatski kantautor Tedi Spalato u pratnji gitarista Damira Rakića, publici donijeti repertoar kojim će, osim autorskih Spalatovih kompozicija, obuhvaćene biti i one koje će podsjetiti na dvojicu velikana dalmatinske, ali i hrvatske zabavne glazbe – Olivera Dragojevića i Vinka Cocu.

 

Izlet brodom do Valbiske i kapelice sv. Nikole, zavjetne kapelice obitelji Čikuta

 

Sljedećeg dana, u nedjelju, 05. listopada, program se nastavlja izletom do Valbiske i kapelice sv. Nikole, zavjetne kapelice obitelji Čikuta koja je više od dva stoljeća davala pomorce, soprakomite i galijote. Nakon okupljanja na gradskoj rivi, kod Sunčanog sata, izletnike očekuje plovidba do Valbiske te šetnja do ostataka kapelice gdje će Mladen Bastijanić, inače potomak labinskog izdanka obitelji Čikuta i autor knjige Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća, održati kraće izlaganje o tom danas relativno slabo poznatom lokalitetu, nakon čega, preko otočića Plavnika, slijedi povratak u Krk. Sudjelovanje na ovome izletu je besplatno, no zbog ograničenog broja mjesta (svega 25) obvezna je prethodna prijava mailom na: kultura@gradkrk.net, s time da se prijave zaprimaju najkasnije do 01. listopada.

Kapela sv. Nikole (ili Mikule) na Piciku smještena je na visoravni 85 metara iznad mora – između dvije prirodne luke: Lagdimor s istočne i Valbiske sa zapadne strane. Prvi poznati spomen ove kapele datira iz 1338. godine. Vizitacijom biskupa iz 1508. znamo da je pripadala obitelji Čikuta, točnije plemiću Ivanu. Tada je bila u funkciji zavjetne obiteljske kapele s obzirom da su Čikute više stoljeća davale pomorce, soprakomite – kapetane galija i galijote. U to je vrijeme još uvijek u relativno dobrom stanju imajući u službi i svog župnika. Prema zapisu apostolskog vizitatora Augustina Valiera iz 1579. godine pronađena je bez krova, poda, bez vrata i oltara, iako i tada pripada Čikutama. Ta se kapela spominje i kasnije, ali kao napuštena.

 

O imenima galija u Bitci kod Lepanta, predavanje Slavena Bertoše

 

U ponedjeljak, 06. listopada, program donosi predavanje pod nazivom O imenima galija u Bitci kod Lepanta, a koje će u Velikoj vijećnici Grada Krka održati prof. dr. sc. Slaven Bertoša, autor monografije Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja.

Ovo predavanje odnosi se na mali, ali vrlo zanimljiv i važan aspekt sudjelovanja galija u navedenoj bitci, a tiče se njihovih imena. Budući da se ime slovima počelo pisati na samome brodu tek u novije vrijeme, na novovjekovnim galijama ono nije bilo zabilježeno. Većina galija bila je obilježena prema nekoj figuri, grbu, liku ili likovnoj kompoziciji postavljenoj na krmi. Jedini natpisi na brodovima bila su određena gesla ili latinske izreke. Dio galija imenovan je prema službenoj zapovjednoj namjeni, odnosno prema statusu osobe s najvišom dužnošću na njoj. Redovite mletačke galije povremeno su dobivale ime i prema prezimenu obitelji soprakomita pretvorenom u ženski rod. Usto, galije koje su se naoružavale posadom pojedinih komuna nazivale su se obično po komuni koja ih je naoružavala. Lađȃ koje su ime nosile po Kristu, zajedno s krčkom, ukupno je bilo 15. Po Kristu ukupno je nazvano osam galija, a po uskrsnulom Kristu njih sedam. Krčka galija Cristo Ressussitato bila je jedina galija s istočnojadranske obale nazvana po Kristu, prema stijegu koji se na njoj vijorio. Prema mišljenju stručnjaka, prikaz Krista sa zastavom uobičajen je od 14. stoljeća u prizoru Uskrsnuća. Osim tog najvažnijeg kršćanskog događaja, tako se simbolizirala i opća pobjeda nad zlom.

Na sam dan Bitke kod Lepanta, u programskoj završnici, 07. listopada, u Katedrali će se služiti misa za sve tada poginule, s time da će od 03. do 08. listopada, uz grob Ludovica Cicute u krčkoj stolnici biti postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.

Podršku programu Štorije o galiji Cristo Ressussitato pružili su: Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.

 

Program:

 

03. 10. 2025.

Krčka katedrala, 20.00

Ansambl Responsorium, koncert

Program: “Fidelissima advocata”, odjeci s Lepanta u glazbi Francesca Uspera

Ulaz slobodan!

 

04. – 24. 10. 2025.

Galerija Decumanus

Palače grada Kotora i grada Perasta – nekada i sada, izložba Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Autorice izložbe: Radojka Abramović i Jelena Karadžić

Otvorenje: 04. listopada, 19.00

Radno vrijeme: pon. – pet., 10.00 – 12.00; 18.00 – 20.00

 

04. 10. 2025.

Boutique hotel Marina, 20.00

Tedi Spalato i Damir Rakić, koncert

Ulaz slobodan!

 

05. 10. 2025.

Obala hrvatske mornarice, kod Sunčanog sata (okupljanje i polazak)

Izlet brodom do Valbiske i kapelice sv. Nikole, zavjetne kapelice obitelji Cikuta

– 09.30 polazak brodom Žara

– 11.00 šetnja i razgled kapelice sv. Nikole uz prigodno predavanje

– 13.30 panoramska vožnja oko otočića Plavnika s uključenom marendom

– 16.30 povratak

Sudjelovanje na izletu je besplatno!

Zbog ograničenog broja mjesta (25) obvezna prethodna prijava na: kultura@gradkrk.net.

Prijave se zaprimaju najkasnije do: 01. listopada.

 

06. 10. 2025.

Velika vijećnica Grada Krka , 18.00

O imenima galija u Bitci kod Lepanta, predavanje

Predavač: prof. dr. sc. Slaven Bertoša

Ulaz slobodan!

 

07. 10. 2025.

Krčka katedrala, 19.00

Misa za stradale u Bitci kod Lepanta

 

03. – 08. 10. 2025.

Krčka katedrala

Uz grob zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato, soprakomita Ljudevita Čikute u Krčkoj katedrali bit će postavljen prigodan informativni pano