Štorija o galiji Cristo Ressussitato: U Galeriji Decumanus predstavljena povijest plemićkih i kapetanskih palača Kotora i Perasta

Kao središnji dio manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje koju već 14 godina zajednički provode gradovi Krk i Kotor, 04. listopada 2025., u Galeriji Decumanus, otvorena je izložba Palače grada Kotora i grada Perasta – nekada i sada Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.

Ovom izložbom, čije su autorice povjesničarka umjetnosti Radojka Abramović i etnologinja Jelena Karadžić, prikazana je povijest plemićkih i kapetanskih palača Kotora i Perasta, s time da izložbeni dio obuhvaća seriju (starih i suvremenih) fotografija kojom se uspoređuje izgled, stanje i funkcija palača nekada i danas.

O izložbi i dugogodišnjoj suradnji Krka i Kotora, pored ravnatelja Centra za kulturu Grada Krka Igora Gržetića, također je kazivala etnologinja iz Pomorskog muzeja Crne Gore, ujedno i koautorica izložbe, Jelena Karadžić.

– Ova je izložba dijelom manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato kojom Centar za kulturu Grada Krka kao organizator svake godine prigodnim, uglavnom izložbenim, koncertnim, edukativnim i znanstvenim, sadržajima slavi obljetnicu Bitke kod Lepanta, povijesno relevantnog pomorskog okršaja iz 1571. godine u kojem je Sveta liga, 07. listopada, dovela do konačnog kraja osmanske dominacije na Mediteranu, kazao je Gržetić. U sklopu ovogodišnje manifestacije kojom obilježavamo 454. obljetnicu Bitke, prethodno je u Krčkoj katedrali održan koncert Ansambla Responsorium, a u programu su nadalje: prigodno predavanje, izlet brodom do zavjetne kapelice obitelji Čikuta, kao i misa za sve stradale u Bitci. No vratimo se izložbi i našim gostima. Suradnja s Pomorskim muzejom Crne Gore traje od 2011. godine kada je u Krku bila predstavljena izložba Ex-voto – zavjetni darovi bokeljskih pomoraca. Otkad, pa sve do danas, gradovi Krk i Kotor, bili su poprišta brojnih programa kojima se na najbolji mogući način predstavljalo njihovo bogato povijesno, pomorsko i kulturno nasljeđe. Na tragu potonjeg, nastavak ove četrnaestogodišnje međunarodne suradnje donio je vrijednu dokumentarnu izložbu Palače grada Kotora i grada Perasta – nekada i sada čije su autorice Radojka Abramović i Jelena Karadžić, zaključio je Gržetić.

– Radeći svakodnevno na evidentiranju i proučavanju pokretne kulturne baštine, utvrđujući njezinu nerijetko zaboravljenu uporabnu vrijednost, moram se vraćati u vrijeme kada su ti predmeti bili korišteni. Jer crteži, gravure i fotografije na kojima su prikazani interijeri starih palača ponekad otkriju i njihovu namjenu, istakla je Karadžić. Sačuvani namještaj i dekorativni predmeti nekada su krasili kapetanske salone i salone plemića, a danas svjedoče o Bokeljima – svjetskim putnicima. Onima koji su znanja stjecali na europskim sveučilištima, a primjenjivali ih u Boki. Ploveći Mediteranom, i dalje,  boraveći u evropskim i mediteranskim gradovima upijali su osjećaj za lijepo i to prenosili u svoje domove. Vrijedni, marljivi, hrabri i odvažni pomorci, ratnici i trgovci svoj teško stečeni imetak ugradili su u svoje kuće i palače. Kamen na kamen, donio je Boki prelijepe palače i kuće koje su branjene krvlju graditelja i njihovih potomaka u burnim i nemirnim vremenima proteklih 400 godina. Novo vrijeme donijelo je i nova pravila, drugačija poimanja raskoši, ubrzan način življenja, život za danas, a kako smo zakoračili u 21. stoljeće ljepotu gledamo i doživljavamo najčešće na ekranima naših elektronskih uređaja. Kada uđem u neku kuću koja je uređena starim namještajem, zidovima prekrivenim portretima predaka, ormarima sa starim porculanom, fjorentinama, kineskim vazama, starim tepisima, tapiserijama, osjećam toplinu i duh svih naraštaja koji su činili taj dom. Gledajući obnovljene palače Perasta osjećam žaljenje što nije bilo moguće i u unutrašnjosti svake od njih zadržati taj duh. I Kotor i Perast od davnina su naseljena mjesta. U srednjem vijeku to su gradovi s razvijenom trgovinom kako kopnenom tako i pomorskom. To su značajni gospodarski i trgovački centri. Dolaskom Turaka na ovo područje, Peraštani dobivaju ključnu stratešku ulogu jer su s tvrđave sv. Križa, otoka sv. Đorđa i utvrđenja Gospe od Anđela na samim Verigama vjekovima kontrolirali i čuvali tjesnac čija je sjeverna strana pripadala Turcima, omogućavajući tako siguran prolaz u unutrašnjost Kotorskog zaljeva, iako je Perast tada sa svih strana bio okružen turskim teritorijama. Kotor, zahvaljujući svojoj konfiguraciji postaje strogo utvrđen i neosvojiv grad pa u njemu cvjetaju brojni zanati i stasaju vrsni pomorci, kapetani, znanstvenici, pisci, slikari i biskupi. Zahvaljujući vještim pomorcima, političarima i ratnicima u oba se grada grade velike kamene kuće, javne zgrade, crkve i palače, a najveći zamah gradnja doživljava tijekom 17. i 18. stoljeća. U to vrijeme u Perastu nastaje 19 palača od kojih smo izložbom prikazali njih deset, i to palače Bronza, Šestokrilović, Mazarović, Balović, Visković, Martinović-Brajković, Smekja, Lučić-Kolović-Matikola, Bujović i Zmajević. Kotor, također, u to vrijeme nakon razornog potresa 1667. godine, po tko zna koji put nanovo dobiva svoje raskošno ruho i novi zamah graditeljstva, ali sada u baroknom stilu, kada se u najvećoj mjeri grade posve nove palače. Obitelji čije palače u Kotoru, uz onu providurovu, i danas zaustavljaju dah svojom ljepotom – Bizanti, Buća, Drago, Pima, Grubonja, Jakonja, Beskuća, Grgurina, Vrakjen i Lombardić – dale su veliki broj proslavljenih pomorskih ratnika, gospodarstvenika, sudaca, svećenika, proslavljenih književnika i članova gradske uprave. Oni su temelje znanja stekli u proslavljenoj kotorskoj gramatikalnoj školi, i u prekomorskim centrima, ponajviše Padovi, Veneciji i Rimu. Gradnjom palača pokazivali su svoju ekonomsku moć, ali i zavidnu profinjenost, kao i želju da zadovolje potrebu za lijepim te da svojim obiteljima pruže okvir za bolji i kulturniji životi. Palače Kotora i Perasta bile su, prije svega namijenjene stanovanju, ali one su i puno više od toga, jer uvijek u svojoj prostornoj koncepciji sadrže posebno namijenjene prostore za reprezentaciju: salone, veliku salu, biblioteku i radnu sobu. Prema tome, građene su tako da pored ugodnog obiteljskog života zadovolje i društveni život neophodan i jednako važan za razvoj i duh jednog grada, ustvrdila je Karadžić.

Izložba Palače grada Kotora i grada Perasta – nekada i sada ostaje otvorena sve do 24. listopada, a postav je moguće razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 12.00 te od 18.00 do 20.00 sati, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru Centru za kulturu Grada Krka, telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.

Istog dana, po otvorenju izložbe, uslijedio je i koncertni program, u sklopu kojeg je, u Boutique hotelu Marina, poznati hrvatski kantautor Tedi Spalato publici donio repertoar kojim su, osim Spalatovih autorskih kompozicija, obuhvaćene bile i one dvojice velikana dalmatinske, ali i hrvatske zabavne glazbe – Olivera Dragojevića i Vinka Coce.

Program Štorije o galiji Cristo Ressussitato podržali su: Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.