Cviće mi poje pokrilo – izvorna glazba otoka Krka, trostruki nosač zvuka

Izdavači: Centar za kulturu Grada Krka, Adria Records
Godina izdanja: 2016.

Poznato je kako otok Krk baštini jedinstvenu, bogatu i vrijednu folklornu baštinu, a tu se prije svega misli na pučku glazbu, netemperirani niz dvoglasja tjesnih intervala u svirci sopila i pučkom pjevanju, zatim narodne plesove – tance, kao i jedinstvene narodne nošnje. Već ovdje valja naglasiti kako je upravo dvoglasje tjesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, kao jedan od najspecifičnijih i najkopleksnijih stilova folklorne glazbe, uopće, 2009. godine upisano na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a stopama ovog prepoznatljivog folklorno-umjetničkog izričaja, u smislu priznavnja njegove kulturne i kulturološke vrijednosti, krenuli su i krčki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka, zasluživši status kulturnoga dobra Republike Hrvatske.

Sa zadaćom populariziranja, promoviranja, ali i očuvanja navedenih kulturnih i etnoloških vrijednosti, svake se godine u drugom otočnom mjestu, počevši od sada već daleke 1935., priređuje Festival folklora otoka Krka, kao jedna od najstarijih i najdugovječnihih manifestacija tog tipa na istočnojadranskoj obali. Domaćin 60. Festivala folklora, u njegovoj 79. obljetnici (ako u obzir uzmemo trenutak utemeljenja) bio je upravo grad Krk, gdje su se 2014. godine okupila sva otočna kulturna i folklorna društva.

Upravo to događanje omogućilo je Hrvatskoj radioteleviziji da u suradnji s Udruženjem sopaca otoka Krka, Centrom za kulturu Grada Krka te svim krčkim folklornim i kulturnim društvima – njihovim sopcima, kantadurima i kanturicama – dokumentira bogatstvo tradicijskih pjesama i plesova otoka Krka, točnije pučko pjevanje i svirku sopila, što ih jedinstvenim i prepoznatljivim čini dvoglasje tjesnih intervala. Kako bi se osigurao nov poticaj očuvanju, promicanju i prenošenju ovog specifičnog segmenta hrvatske tradicijske glazbene kulture, objavljen je (nekomercijalan) trostruki nosača zvuka Cviće mi poje pokrilo – izvorna glazba otoka Krka, a kojim je obuhvaćeno 118 narodnih pjesama i plesova što ih izvode ponajbolji otočni folkloraši. Prvim CD-om tako je predstavljeno tradicijsko glazbeno nasljeđe Baške, Jurandvora, Gabonjina, Kornića, Krasa, Malinske, Dubašnice i Omišlja, drugim Dobrinja i Poljica, a trećim Njivica, Vrbnika, Vrha, Pinezića i Punta.

Iz toga se može zaključiti kako ovo izdanje po prvi put sabire kompletno otočno glazbeno nasljeđe, u oba važna segmeta – sopnji i kantu. Sadržaj svih triju CD-a, a temeljem ustupljenih snimka Hrvatske radiotelevizije i naknadno dosnimljenog materija, definirao je krčki melodiograf Ivan Pavačić Jecalićev koji potpisuje i stručni osvrt uključen u informativnu knjižicu koja prati taj vrijedan kompilacijski triptih, a kojom su pored popisa objavljenih pjesama i plesova, zajedno s listom izvođača, obuhvaćene i fotografije nastale tijekom 60. Festivala folklora otoka Krka. Dokumentiranjem, stručnim valoriziranjem, a naposlijetku i izdavanjem ove kompilacije glazbeno nasljeđe otoka Krka postalo je dostupnije široj javnosti, a omogućena mu je i održivost, osobito u smjeru educiranja mladih o vrijednostima što ih isporučuje tradicija, a koje vitalnim čine identitet naših prostora.