Igor Paro i Zoran Kelava krčku publiku počastili poetsko-glazbenim igrokazom Marko Marulić: Protiv današnjeg doba

Kao prvi u nizu kolovoških glazbenih programa 69. Ljetnih priredbi, 07. kolovoza 2025. godine, u atriju franjevačkog samostana, Igor Paro (alias Hieronymus Papale, musicus & citharoedus, iliti Jerolim Papalić, muzičar i lutnjist) i Zoran Kelava (alias Marcus Marulus Spalatensis, poeta iliti Marko Marul Splićanin, pjesnik) izveli su poetsko-glazbeni igrokaz Marko Marulić: Protiv današnjeg doba s Marulićevim satiričnim epigramima i s glazbom za renesansnu lutnju.

Rukopis koji sadrži Marulićev epigrafski ogled na latinskom – In priscorum epigrammata commentarius – na koji se odmah nadovezuju Marulićevi stihovi neobičnim stjecajem okolnosti dospio je 1601. godine u London, da bi stoljeće i pol kasnije završio u Glasgowu u Škotskoj. Danas poznati pod naslovom Glasgowski stihovi, Marulićevi poetski epigrami iz spomenutog rukopisa tek su 1995. postali predmetom znanstvenog istraživanja i u stručnim su krugovima odmah izazvali svojevrsnu senzaciju. Zbirka predstavlja vrlo širok i raznolik presjek Marulićevih 50 godina poetskog stvaranja, od njegovih najranijih đačkih uradaka na latinskom, do vjerojatno posljednjih zabilježenih stihova (nekoliko pjesama potječe iz posljednje godine pjesnikova života). Ljubav prema antičkom idealu ljepote, težnja ka humanističkoj naobrazbi i širokoj erudiciji, stremljenje ka duhovnom uzdizanju i kršćanskim vrlinama, s druge strane oštro kritičko oko za slabosti svog društva i vremena, fascinacija snažnim, pokadšto i zbunjujućim erotskim porivima, sve to razdire Marulićev duh u različitim smjerovima, ali ga u isto vrijeme čini čovječnijim u totalitetu ljudskog iskustva.

U poetsko-glazbenom igrokazu Marko Marulić: Protiv današnjeg doba, naslovljenom prema Marulićevom istoimenom epigramu, lutnjist Igor Paro i glumac Zoran Kelava iskoristili su taj raskošni spektar intelektualne vrsnoće i emocionalne raznovrsnosti da Marulića predstave u jednom scenski i glazbeno zaigranom i dinamičnom obliku. Pritom su Marulićeve satirične elegijske distihe povezali s glazbom za lutnju iz njegova vremena, s kraja 15. i s početka 16. stoljeća, dakle s glazbom koju je i sam Marulić lako mogao slušati i koja je vjerojatno bila dijelom njegove humanističke naobrazbe, kao i njegovog poetskog nadahnuća. O tome zorno svjedoče i stihovi u kojima Marulić naveliko hvali glazbena dostignuća na lutnji svog splitskog prijatelja Jerolima Papalića. Premda nije poznato je li Papalić i sam nešto skladao za lutnju – u svakom slučaju, ako i jest, ništa nam od toga, nažalost, nije sačuvano – svejedno ga možemo smatrati prvim poznatim hrvatskim lutnjistom!

Zahvaljujući izvrsnom prijevodu s latinskog Darka Novakovića, Glasgowski stihovi su 1999. godine u izdanju Matice Hrvatske napokon postali dostupni i široj hrvatskoj javnosti. Britka oštrica satire koju Marulić Glasgowskim stihovima upućuje svojem vremenu i svojim suvremenicima ni nakon punih pet stoljeća ništa nije izgubila od svoje oštrine i podjednako je aktualna i danas, što svjedoči o snazi i univerzalnosti tog našeg velikana renesansnog i humanističkog duha.

U nastavku glazbenog dijela Ljetnih priredbi, u subotu, 16. kolovoza, u prekrasnom interijeru romaničke crkve sv. Kvirina, Duo Hojsak & Novosel kojeg čine Tihomir Hojsak (kontrabas) i Filip Novosel (brač) izvest će atraktivan program posvećen obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.

Podsjetimo, u skladu s Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, glazbeni segment ovogodišnjeg festivalskog programa donosi presjek hrvatskog glazbenog stvaralaštva počevši od renesanse pa sve do danas, uzimajući u obzir domaća skladateljska imena i izvođače, s fokusom na inspiracije pronađene u različitim segmentima nacionalne etno tradicije.

Financijsku podršku ovogodišnjim Ljetnim priredbama, za čiju se organizaciju već tradicionalno brine Centar za kulturu Grada Krka, pružili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.