Oratorij Mesija Georga Friedricha Händela u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla i Komornog zbora Megaron

Nedjelja, Krčka katedrala, 19.00

Hrvatski barokni ansambl i Komorni zbor Megaron, Slovenija

U povodu 25. obljetnice Hrvatskog baroknog ansambla

Georg Friedrich Händel: Mesija, oratorij, HWV 56

Dirigent: Franko Klisović (kontratenor)

Solisti: Ivana Lazar (sopran), Ruairi Bowden (tenor), Josip Galić (bas)

Hrvatski barokni ansambl čine:

Violine: Laura Vadjon, koncertni majstor i solo violina, Tanja Tortić, Saša Borčić Reba, Ivana Žvan, Vinka Fabris Stančec, Jana Palac, Doris Tkalčević, Sofi Stambolieva, Michael Heaton

Viole: Dagmar Korbar, Asja Frank,Tonka Philips

Violončelo: Dora Kuzmin Maković

Kontrabas: Pavle Kladarin

Orgulje i čembalo: Pavao Mašić

Fagot: Žarko Perišić

Trube: Krešimir Fabijanić, Zvonimir Lazar

Timpani: Borna Šercar

Ulaz slobodan!

 

Kao svojevrsni vrhunac manifestacije Advent u Krku, u Krčkoj katedrali, u nedjelju, 21. prosinca 2025. godine, s početkom u 19.00 sati, održat će se veličanstveni oratorij Mesija (HWV 56) njemačkog skladatelja Georga Friedricha Händela u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla i Komornog zbora Megaron iz Slovenije, i to pod ravnanjem dirigenta Franka Klisovića (kontratenor), te uz solističke nastupe: Ivane Lazar (sopran), Ruairija Bowdena (tenor) i Josipa Galića (bas). Ovu svečanu izvedbu, koja se priređuje u povodu 25. obljetnice Hrvatskog baroknog ansambla, donosi Centar za kulturu Grada Krka, a ulaz je slobodan!

Georg Friedrich Händel (1685. – 1759.) uz vršnjaka Johanna Sebastiana Bacha i tek četiri godine starijeg Georga Philippa Telemanna, središnja je osobnost njemačke zrelobarokne sinteze. Podudarnosti skladateljskog izraza trojice majstora ogledni su primjer onoga što je – u većoj ili manjoj mjeri – obilježilo (sjeverno)njemačku glazbu prvih desetljeća 18. stoljeća: preuzimanje elemenata talijanskog koncertantnog stila, ali i francuskih suitnih stavaka, obogaćeno tipično njemačkim senzibilitetom za kontrapunktsko oblikovanje. No, od podudarnosti su još zanimljivije razlike, koje Händela, Bacha i Telemanna čine samosvojnim autorima. U tom je smislu Händel poglavito profitirao činjenicom da je u formativnim skladateljskim godinama raznovrsne europske glazbene tradicije upijao neposredno na njihovim izvorima; za razliku od Bacha, koji je marljivo prepisivao, a onda i obrađivao djela starijih majstora, ili Telemanna, koji je vodio živu korespondenciju sa svojim suvremenicima.

Oratorij Mesija, kao kultno mjesto čitavog Händelova opusa, nastao je u svega 24 dana, a praizveden je u Dublinu 13. travnja 1742. godine. To remek-djelo snažno meditativnog karaktera, za koje je libreto priredio Charles Jennens, ne posjeduje radnju u klasičnom smislu već koristi dijelove Starog i Novog zavjeta. Naime, prvi dio oratorija uvodi u proročanstvo Mesijina dolaska, drugi opisuje Kristov život, žrtvu, smrt i uskrsnuće, dok treći govori o vjeri u vječni život. Jedan od najpoznatijih segmenata Händelovog oratorija svakako je poklik Aleluja koji se tako snažno utisnuo u svijest mnogobrojnih glazbenika i ljubitelja glazbe pridonijevši njegovoj omiljenosti unutar cjelokupne glazbene povijesti.