Marko Marulić – protiv današnjeg doba, glazba za lutnju tragom hrvatske renesansne lirike, Igor Paro i Zoran Kelava

Četvrtak, atrij franjevačkog samostana, 21.30
Igor Paro i Zoran Kelava
Izvođači (izbor stihova i glazbe; aranžmani): Igor Paro (renesansna lutnja, citern) i Zoran Kelava (besjednik, udaraljke)
Ulaz slobodan! 

Glazba: Joan Ambrosio Dalza, Franciscus Bossinensis, Marchetto Cara, Bartolomeo Tromboncino, Serafino dall’Aquila, Andre Antico, Marco dall’Aquila, Josquin des Préz, Vincenzo Capirola, Hans Newsidler, Antonio Casteliono, Petar Hektorović, Filippo Azzaiolo, Cipriano de Rore, Jean Paul Paladin, Giorgio Mainerio, Emmanuel Adriansen i Anthony Holborne

Tekstovi: Marko Marulić (1450. – 1524.), Glasgowski stihovi, preveo s latinskog Darko Novaković, Matica Hrvatska, 1999.; Mavro Vetranović (1483. – 1576): Remeta (izbor), Pisanca u pomoć poetam (izbor), Pet stoljeća hrvatske književnosti, Knjiga 5, Matica Hrvatska, 1968.; Petar Hektorović (1487. – 1572.): Ribanje i ribarsko prigovaranje (izbor), faksimilno izdanje, Izdavački zavod JAZU, 1953., Stari Grad Faros, 1997.; Sabo Bobaljević Glušac (1529. – 1585.): Pjesme talijanke (izbor), prepjev s talijanskog Frano Ćale, SNL, 1988.

Glazbeno-scensko djelo Marko Marulić – protiv današnjeg doba, glazba za lutnju tragom hrvatske renesansne lirike izvest će lutnjist Igor Paro (renesansna lutnja, citern) i glumac Zoran Kelava (besjednik, udaraljke), u namjeri da predstave kako bi izgledalo kad bi književnik Marko Marulić svom dobrom prijatelju glazbeniku Jerolimu Papaliću povjerio svoje satirične epigrame. S kakvom glazbom bi lutnjist Jerolim Papalić reagirao na Marulićeve subverzivne stihove? I što Marko Marulić tako bespoštedno ima protiv loših pjesnika i njegova doba? Izvedba Marulićevih satiričnih stihova iz tzv. Glasgowskog rukopisa bit će nadopunjena recitacijama stihova Sabe Bobaljevića Glušca i Petra Hektorovića, a na taj će način biti (us)postavljen dalmatinski trokut hrvatskog renesansnog pjesništva s najznačajnijim predstavnicima iz Splita, Dubrovnika i Hvara. Ideja za glazbeno-scensko uprizorenje Marulićevih stihova potekla je iz pjesme pohvalnice koju je Marulić svesrdno uputio svojem prijatelju i rođaku, lutnjistu Jerolimu Papaliću. Budući da od samog Papalića, pa ni inače od hrvatske svjetovne glazbe iz tog razdoblja, nažalost ništa nije sačuvano, takav poduhvat zahtijeva mnogo glazbene arheologije. Tako, na glazbenoj razini, polazeći od stihova poznatih hrvatskih renesansnih pjesnika, ovaj program ujedno predstavlja i potragu za izgubljenom hrvatskom renesansnom glazbom, odnosno pokušaj da se nešto od te glazbe rekonstruira u duhu njezinog vremena, ne samo na planu repertoara i glazbala, već i u načinu izvođenja.