Predstavljene impresivne vizije beskraja slikarice Ariane Herceg – poziv na uzdizanje iznad materijalnog i prijelaz k duhovnom

Otvorenjem izložbe slika pod nazivom Beskraj autorice Ariane Herceg, 19. srpnja 2025. godine, u krčkoj Galeriji Decumanus nastavljeno je 12. izdanje izložbenog projekta LINK IN ART tijekom kojeg se na temu Povratak organskom – novi ekspresionizam, već prethodno predstavila Natalia Borčić, s time da će ovu trodijelnu izložbenu cjelinu zaokružiti postav Jonathana M. Davisa. Izloženi projekt LINK IN ART donosi Centar za kulturu Grada Krka.

Postav je, pored autorice i Igora Gržetića, ravnatelja Centra za kulturu Grada Krka, publici približila kustosica Luisa Ritoša, ujedno i autorica tekstova publiciranih u dvojezičnom katalogu koji objedinjuje izložbe triju spomenutih umjetnika.

– Drago mi je pozdraviti vas u ime Centra za kulturi koji već 12 godina publici donosi izložbene cjeline postavljene u okvir projekta LINK IN ART, a sve s ciljem povezivanja dionika suvremene likovne scene – samih likovnjaka s povjesničarima umjetnosti i teoretičarima likovnosti. Ovogodišnji projekt donosi tri iznimne izložbe, i to one hrvatskih slikarica Natalije Borčić i Ariane Herceg te američkog kipara Jonathana M. Davisa koji će svoju recentnu likovnu produkciju predstaviti u sklopu teme Povratak organskom – novi ekspresionizam. Ta je tema izravan nastavak one prošlogodišnje pod nazivom Suvremena znanstveno-fantastična likovnost: Ostanimo u budućnosti (utopija/distopija), a propituje moguće situacije i scenarije nakon vizualiziranih distopija (Zolatn Horvat, Zdravko Milić, Vice Glibota) koji su u ovome slučaju obilježeni povratkom prirodi, pejzažnim motivima, intenzivnim koloritom, naglašenom gestom te istraživanju odnosa na relaciji materijalno – duhovno, kazao je Gržetić.

– Ariana Herceg osluškuje svijet prirode te istražuje slikarske mogućnosti prikaza tog kompleksnog sustava oslanjajući se prvenstveno na kolorit, a zatim gestu, ritam i teksturu, istaknula je Ritoša. Slikarski izraz joj iz apstraktnog prelazi u figurativni te se često zaustavlja na granici. Stilski je možemo povezati s ekspresionizmom, posebno po načinu na koji pristupa svom motivu. Riječ je o krajolicima koje susreće na svojim šetnjama, a u koje utiskuje svoja emotivna stanja. Njeni kadrovi većinom ne sadržavaju detalje, to su široki planovi mora, šuma ili neba, povremeno staze na kojima se pronađe i koji usamljeni putnik. Ljudi su rijetki u prikazu, ali nisu irelevantni, dio su šire slike. Ekspresija zamagljuje narativ, odlučan potez kista postaje slikarski element koji progovara o unutrašnjem stanju. Dominira plava boja u nijansama od indigo, preko kobaltno plave do ultramarin, s povremenim mekšim, svijetlo plavim i zelenim, odnosno tirkiznim nijansama. Plavu boju najčešće vežemo uz nebo, rijeke, jezera, more, one osnovne elemente koji održavaju život: zrak i vodu. U povijesti umjetnosti plavom su se inspirirali mnogi, na engleskom riječ blue je dvoznačna, označava plavu boju, ali i tugu. Često se povezuje sa smirenošću, jer priziva tišinu neba i/ili mora; možemo je povezati i s beskonačnošću (nebo) i tajanstvom (dubina vode). Može označavati hladnoću i distancu ili melankoliju, ali i stabilnost, pouzdanost i osjećaj sigurnosti. Ova višeznačnost je upravo ono na što se autorica referira kada poseže za tom bojom, na niz emotivnih stanja koja je prožimaju, a posebno na jedno koje opsesivno pokušava naslikati: osjećaj beskraja. Sam beskraj u sebi može sadržavati niz asocijativnih elemenata, prije svega tu je sloboda, širina, mogućnost i potencijal za razvoj. U suštini osjećaj beskraja nudi nam uzdizanje iznad materijalnog, prijelaz k duhovnom i napuštanje ega; stapanje s prostranstvom i prepuštanje providnosti. Upravo taj duhovni element njenog slikarstva treba naglasiti, gdje ritmički nizovi, dijagonalne kompozicije, široki planovi pejzaža služe nadilaženju tvarnog svijeta i okretanju prema nečem višem. To više srž je prirode, u smislu našeg odnosa s njom, u kojem mi moramo osvijestiti našu pravu poziciju u poretku. Nadmoć prirode trebamo poštovati, a vlastitu ovisnost o njoj prestati promatrati kroz strah i želju da je savladamo i iskoristimo. Umjesto toga, prirodu bismo trebali shvaćati kao entitet s kojim treba živjeti u ravnoteži, uvažavajući njezinu snagu. Osnivač dubinske ekologije, filozof Arne Naess, zagovara zauzimanje anti-antropocentričnog stava, taj novi stav omogućio bi drugačije ishode odnosa. Čovjek treba prestati misliti o sebi kao o nečemu odvojenom od prirode i proširiti svoj pogled: spoznati da je i sam priroda, takav svjetonazor nas obogaćuje i nagrađuje, jer se zaštita prirode tada osjeća kao zaštita nas samih. Kriza okoliša je ustvari ogledalo načina razmišljanja koji gradi na iskorištavanju umjesto suživotu. Naglasak bi trebao biti na ravnoteži i kvaliteti života, umjesto na rastu i potrošnji. Slikarstvo Ariane Herceg vodi nas u trenutak jedinstva s prirodom, jer ona zaista uspijeva dočarati beskraj, tajanstveni i meki moment spajanja, gdje rasplinutost likovnih elemenata evocira naše prepuštanje apsolutu. Sjene i svjetlost, u čijem titraju Herceg nalazi inspiraciju kroz njezin su, slikarski virtuozan, stvaralački naboj pronašle sidro u nama, nudeći nam povratak sebi, zaključila je Ritoša.

Izložba Beskraj Ariane Herceg ostaje otvorena sve do 06. kolovoza, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 20.00 do 22.30 sati, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru mailom na kultura@gradkrk.net.

Ovu su izložbu sufinanciranjem cjelogodišnjeg programa Galerije Decumanus, podržali: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Primorsko-goranska županija.

Ariana Herceg rođena je u Zagrebu 1997. godine. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2021. Obrazovanje započinje u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje 2015. stječe zvanje slikarske dizajnerice. Godine 2019. upisuje magistarski studij uljanog slikarstva na China Academy of Art u Hangzhou, koji privremeno pauzira, a potom ga ponovno upisuje 2024. godine. Sudjelovala je na više skupnih izložbi, uključujući 36. Salon mladih i 7. Bijenale slikarstva u Zagrebu. Prvu samostalnu izložbu, Posljednje oaze, održala je 2022. u Oris Kući arhitekture u Zagrebu, dok 2023. godine izlaže u Muzeju Like u Gospiću. Tijekom 2024. godine realizirala je samostalnu izložbu Reflektivni horizont u Hangzhouu (Kina), kao i projekt Iluzija beskraja u prostoru Arsenala u gradu Hvaru te u Galeriji Waldinger u Osijeku. U ožujku 2025. sudjeluje na umjetničkoj rezidenciji Hafenkombinat u Leipzigu. Iste godine u Gradskoj galeriji Zabok priređuje samostalnu izložbu Ekvilibrij.

LINK IN ART je projekt koncipiran kao suvremena umjetnička platforma za intermedijsko, interdisciplinarno i multimedijsko umrežavanje različitih suvremenih vizualnih praksi i različitih konceptualnih strategija, u svrhu oblikovanja otvorenog, pristupačnog i netradicionalnog sustava suvremene vizualne komunikacije. Osmišljen je po uzoru na koncept internetskog umrežavanja (na što asocira i nazivom) te direktnog, brzog i globalnog komuniciranja na društvenim mrežama, nudeći kroz matricu odabrane teme, interpretirane kroz samostalne izložbe odabranih autora, kreativni model umrežavanja autora, autorskih koncepcija i izričaja, likovno-filozofskih ideja i umjetničkih strategija te medijskih praksi i pristupa. Stvarajući tako, unutar platforme, intrigantni multidimenzionalni i multisegmentni vizualni sklop, koji kroz svaki svoj novoumreženi link uspostavlja živu i interaktivnu (često i društveno – osviještenu) komunikaciju autora, publike i zajednice.