Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Proslava 455. obljetnice Bitke kod Lepanta

U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitci kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).

U Europi proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe, 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta.

S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka. Također, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Čikute, cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Nikolom Dražićem i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne kršćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima, 07. listopada, Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu.

Bojni brodovi, uspon i nestanak – predstavljanje knjige

Proslava 455. obljetnice Bitke kod Lepanta započet će u četvrtak, 01. listopada, u Maloj vijećnici Grada Krka, predstavljanjem knjige Bojni brodovi, uspon i nestanak, autora dr. sc. Branka Belamarića, istaknutog brodograditeljskog stručnjaka, istraživača i publicista.

Bojni su brodovi od samih početaka, tijekom gotovo tristo godina (otprilike od 1650. do 1950.), odnosno u stogodišnjem razdoblju, računajući od početka oklopnjača sredinom 19. stoljeća, predstavljali najmoćnije oružje vodećih svjetskih zemalja. U razvoju od veličanstvenih drvenih jedrenjaka, prijelaza na oklopnjače, pre-dreadnoughte i dreadnoughte, krstaše i naposljetku bojne brodove, usvajana su i primjenjivana sva tada dostupna znanstvena i tehnička dostignuća. Bilo da je riječ o materijalima gradnje, topništvu, pogonskim sustavima, oklopu ili brojnim drugim tehnologijama, pri njihovoj primjeni nije se štedjelo u najširem smislu te riječi. Bojni brodovi građeni su prije svega kako bi impresionirali svojom veličinom i snagom. Posjeti stranim zemljama morali su gotovo uvijek preko mornarice demonstrirati snagu matične zemlje. Nagnute pramčane statve, dimnjaci, masivne topovske kule i snažna silueta broda trebali su prije svega ostaviti dojam snage i strahopoštovanja. Bojni brodovi, u pomorskoj literaturi često nazivani i kapitalnim brodovima (Capital ships), kao najjače naoružani i najotporniji ratni brodovi bili su simbol pomorske dominacije i nacionalne moći.

Ova opsežna i bogato opremljena knjiga, koju će predstaviti sam autor, na više od 500 stranica, donosi pregled pomorske vojne povijesti, razvoja brodovlja i politike vodećih svjetskih sila. Objavljena je 2025. godine, u izdanju Književnog kruga Split.

Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. – 1850.) – međunarodna izložba

Nastavak proslave u petak, 02. listopada, donosi otvorenje međunarodne izložbe Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. – 1850.). Postav je to temeljen na analizi oko 20.000 dokumenata iz 18. stoljeća koji su izrađeni u raznim jadranskim i jonskim uredima, a riječ je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratovština pomoraca, registrima kapetana i brodovlasnika, konzularnoj korespondenciji te havarijskim spisima koje je hrvatski znanstvenik Nikola Čolak (Janjevo, 1914. – Padova, 1996.) prikupio i objavio u ediciji Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća, sv. I–IV (RMC I–IV). Autorica izložbe, Zrinka Podhraški Čizmek, pritom je obradila više od 25.000 spomena brodova izdvojenih iz tih dokumenata, razvrstavajući ih i klasificirajući prema različitim nazivima te ih sustavno obradivši primjenom historiografske metode. Istraživanje je dodatno obogaćeno suradnjom s hrvatskim, talijanskim, grčkim i crnogorskim povjesničarima i stručnjacima za pomorsku baštinu, među kojima su Vermiglio Ricci, Lovorka Čoralić, Željko Brguljan, Željko Skomeršić, Ljubomir Radić, Tea Marinović, Đivo Bašić, Slaven Bertoša, Ilija Mlinarević, a osobito Mateo Bratanić i Gerassimos Pagratis, koji su ujedno priredili prijevode tekstova na engleski i grčki jezik.

Bogat i dojmljiv ikonografski dio izložbe – slikarsku rekonstrukciju 62 plovila – izradio je Luigi Divari, istaknuti istraživač povijesti ribarstva, maloga obalnog brodarstva i tradicijskih jadranskih plovila.

Izložba je od samoga početka zamišljena kao putujući projekt namijenjen predstavljanju na čitavom jadransko-jonskom prostoru. Svoje je prvo predstavljanje doživjela 2024. godine u Pomorskom muzeju Washington Patrignani u Pesaru, a potom i u Cupri Marittimi. Godine 2025. Hrvatski povijesni muzej, postavio je u Zagrebu cjelovitu četverojezičnu inačicu izložbe, u grafičkom oblikovanju i tisku namijenjenom njezinim daljnjim gostovanjima.

Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća – koncert

Istog dana, po otvorenju izložbe, na redu je veličanstveni koncertni program Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća kojeg će u Krčkoj katedrali, s početkom u 20.00 sati, izvesti Ansambl Responsorium. Njegovi su članovi u ovoj prigodi: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mršić (viola da gamba) i Umberto Kostanić (orgulje).

Pobjeda katoličke alijanse nad osmanskom mornaricom u Bitci kod Lepanta predstavlja jedan od prijelomnih događaja ranonovovjekovnog Mediterana. Iako nije značajnije izmijenila ukupne geopolitičke odnose između kršćanskog i osmanskog svijeta, bitka je snažno odjeknula u kolektivnoj svijesti, osobito u Veneciji i njezinim prekomorskim posjedima na istočnoj obali Jadrana. Potvrđeno je da su u sukobu sudjelovale i galije iz venecijanskih provincija Istre i Dalmacije, s posadama iz gradova Kopra, Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora. Njihov doprinos vojnom uspjehu pridonio je oblikovanju trajne memorije o Lepantskoj pobjedi koja je u slavenskom pučanstvu ovih krajeva ostala prisutna kroz usmenu predaju i kulturološke prakse.

U Veneciji 16. i 17. stoljeća glazba je, uz umjetničku i liturgijsku, imala i izraženu protokolarnu i političku funkciju, predstavljajući znak društvene i ekonomske moći države i uzvišenosti njezinih upravnih institucija. Na to jasno upućuju povijesni izvori, osobito u opisima raskošnih glazbenih izvedbi priređenih 1574. prigodom posjeta francuskog kralja Henrika III. Veneciji. Prema navodima Francesca Sansovina (Venetia, città nobilissima et singolare, 1581.), u Veneciji je u drugoj polovici 16. stoljeća postojalo četrdeset javnih svečanosti (tal. feste ili trionfi) s najvišom protokolarnom važnošću, u kojima su obavezno sudjelovali dužd i članovi Velikog vijeća (tal. andate publiche). Najistaknutije su svakako bile La Vergine Annunciata (spomendan utemeljenja Grada), Festa del Redentore (spomendan na oslobođenje od velike epidemije kuge 1576.) i La Sensa (Uzašašće Gospodinovo, poznato i kao Sposalizio – vjenčanje Venecije s morem). Među ostalima, Sansovino bilježi i procesiju održanu 07. listopada 1572. povodom blagdana sv. Justine u istoimenoj venecijanskoj crkvi, posvećenu obilježavanju obljetnice Lepantske bitke, a koja je nakon toga postala sastavnim dijelom godišnjeg protokola. U detaljnom opisu događaja, Sansovino spominje sudjelovanje pjevača i instrumentalista bazilike sv. Marka, koji su izvodili misu i motete izazivajući veliko odobravanje okupljenoga puka. Iako nema pouzdanih podataka o konkretnom repertoaru, razumno je pretpostaviti da je riječ bila o suvremenoj venecijanskoj produkciji, vjerojatno djelima Gioseffa Zarlina, Andree Gabrielija ili Claudija Merula.

Primjenjivost venecijanske glazbene produkcije u protokolarnom kontekstu jasno se očituje i u opusu Francesca Uspera, rođenog 1561. u Rovinju kao Francesco Sponga (Spongia ili Sponza). Prezime Usper preuzeo je kasnije od svojega pokrovitelja, venecijanskog odvjetnika Lodovica Uspera, vjerojatno iz političkih razloga lakše integracije u društveni i kulturni život grada na laguni. Usper je u ranoj mladosti napustio rodni kraj i nastavio školovanje u Kopru, a vrlo brzo odselio se je trajno u Veneciju gdje je, kao učenik Andree Gabrielija, izgradio zapaženu karijeru orguljaša i skladatelja. Ovim se projektom predstavlja njegova glazbena ostavštinu u kontekstu izvedbene prakse u Veneciji o blagdanu Svete Krunice i protokolarnih svečanosti obilježavanja lepantskog trijumfa. Iz Usperova venecijanskog razdoblja osobito se ističe poveznica s porečkim biskupom i vrsarskim plemićem Leonardom Tritoniom, kojemu je u predgovoru zbirke Messa e salmi da concertarsi nel’organo (1614.) izrazio zahvalnost za dobročinstvo i istaknuo osjećaj dugovanja zajedničkoj domovini. Okosnicu programa čini Messa concertata del secondo tuono à 5 voci iz navedene zbirke, čiji je stavak Credo potpisao Francescov nećak Gabriel Sponga. Njegova djela nalazimo integrirana u nekoliko Usperovih publikacija, iako su podaci o njegovu životu iznimno oskudni.

Od 03. – 06. listopada, Ansambl Responsorium vršit će audio-vizualno snimanje programa Splendida stella, s ciljem stvaranja, produkcije, objave i distribucije budućeg nosača zvuka. Potporu snimanju i podršku ovoj inicijativi, pored Centra za kulturu Grada Krka, dali su: Grad Krk i Biskupija Krk.

Satovi iz Zbirke Skomerić i Jedno more, tisuću pjesama – predstavljanje građe i koncert

Sljedećeg dana, u subotu, 03. listopada, u Interpretacijskim centru pomorske baštine otoka Krka, u 18.00 sati, posjetitelje očekuje zanimljivo iskustvo, priča o satovima iz Zbirke Skomeršić koja svake godine postaje sve obimnija i bogatija, sa sve većim brojem vrijednih predmeta vezanih uz razvoj pomorstva i brodogradnje. Kroz specifičan dio građe Interpretacijskog centra provest će njegov voditelj Željko Skomeršić, nagrađivani krčki brodomaketar i kolekcionar.

Interpretacijski centar svoje je mjesto pronašao u srcu krčke starogradske jezgre, ispod slikovitog Trga Pjanka, a na suvremen i interaktivan način interpretira dugu i bogatu otočnu pomorsku tradiciju, od kasnoantičkog razdoblja, istaknutih hidroarheoloških nalazišta, preko srednjovjekovnog pomorstva, pojave parobrodarstva, pa sve do sredine 20. stoljeća. Sadrži i maketarnicu opremljenu radionicom, dok se u izložbenom dijelu nalaze interpretacijski panoi s povijesnim pregledom pomorskog razvitka otoka Krka te raznovrsna građa (poput nautičkih instrumenata, brodograditeljskog alata, starih nautičkih karata, atlasa i priručnika o pomorstvu) i makete brodova.

U nastavku dana, na Trgu Kamplin, s početkom u 20.00 sati, nastupa muška Klapa Kaštadi donoseći, u sklopu programa Jedno more, tisuću pjesama, repertoar koji seže od lokalnih tradicijskih pjesama, zabavnih zavičajnih, pa sve do skladbi šireg mediteranskog podneblja. U aktualnom postavu pjevaju: Alen Mrakovčić, Kristijan Žužić, Dražen Kraljić, Blažević Josip, Marin Mirković, Darko Volarić, Kristijan Kirinčić, Davor Toić i Tomislav Mrak.

Klapa Kaštadi osnovana je 1998. godine u naselju Poljica koje administrativno pripada Gradu Krku. Kaštadima su se nekada zvali čuvari crkvenih dobara, a upravo to danas čine i pjevači ovog poznatog klapskog sastava – čuvaju glazbenu baštinu otoka. Riječ Kaštadi otkrivena je tijekom restauracije župne crkve u Poljicima, a uklesana je na glagoljici u kameni prag jednog od crkvenih prozora. Klapa je dosad izdala dva nosača zvuka. Za prvi, objavljen 2006., sami s ponosom kažu da predstavlja ogledalo glazbene baštine otoka od zlata, dok je drugi, pod nazivom Samo kantat, objavljen 2018. godine u povodu 20. rođendana klape. Na njemu je sadržano desetak autorskih skladbi i nekoliko glazbenih suradnji s poznatim domaćim glazbenicima, među kojima su Tedi Spalato, Đani Stipaničev, Marko Škugor, Melanija Purić, Bruno Krajcar i Zvjezdan Ružić.

Na sam dan Bitke kod Lepanta, u programskoj završnici, 07. listopada, u Katedrali će se služiti misa za sve tada poginule, s time da će od 01. do 05. listopada, uz grob Ludovica Cicute u krčkoj stolnici biti postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.

Program Štorija o galiji Cristo Ressussitato:

01. listopada 2026.

Mala vijećnica Grada Krka, 18.00

Bojni brodovi, uspon i nestanak, predstavljanje knjige

Autor/predstavljač: dr. sc. Branko Belamarić

Ulaz slobodan!

02. – 22. listopada 2026.

Galerija Decumanus

Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. – 1850.), međunarodna izložba

Autorica: dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek

Otvorenje: 02. listopada, 18.00

Radno vrijeme galerije: pon. – pet., 10.00 – 12.00; 18.00 – 20.00

Ulaz slobodan!

02. listopada 2026.

Krčka katedrala, 20.00

Ansambl Responsorium, koncert

Program: Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća

Ansambl čine: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mršić (viola da gamba) i Umberto Kostanić (orgulje)

Ulaz slobodan!

03. listopada 2026.

Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka, 18.00

Satovi iz Zbirke Skomeršić, upoznavanje s građom Centra uz stručno vodstvo

Vodič: Željko Skomeršić, voditelj Centra

Ulaz slobodan! 

03. listopada 2026.

Trg Kamplin, 20.00

Klapa Kaštadi (Poljica), koncert

Program: Jedno more, tisuću pjesama

Klapu čine: Alen Mrakovčić, Kristijan Žužić, Dražen Kraljić, Blažević Josip, Marin Mirković, Darko Volarić, Kristijan Kirinčić, Davor Toić i Tomislav Mrak

Ulaz slobodan!

07. listopada 2026.

Krčka katedrala, 19.00

Misa za stradale u Bitci kod Lepanta

01. – 05. listopada 2026.

Krčka katedrala

Uz grob zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato, soprakomita Ljudevita Čikute u Krčkoj katedrali bit će postavljen prigodan informativni pano