U Krku predstavljene knjige Od nigda po nigdanju i Štorije i mirakuli hihmića Hlapića – prijevodi kultnih djela Ivane Brlić Mažuranić na dobrinjsku čokavicu

U Velikoj vijećnici Grada Krka, 26. rujna 2026. godine, na Europski dan jezika, predstavljeni su prijevodi dva kultna djela dječje književnosti proizašla iz pera Ivane Brlić Mažuranić – Priče iz davnine i Čudnovate zgode šegrta Hlapića – na arhaičnu dobrinjsku čokavicu.

Prijevode i nimalo jednostavne jezične prilagodbe navedenih knjiga koje su na dijalektu Dobrinja i Svetog Vida dobrinjskog naslovljene Od nigda po nigdanju (Priče iz davnine) i Štorije i mirakuli hihmića Hlapića (Čudnovate zgode šegrta Hlapića) potpisuje svestrana krčka književnica, publicistkinja, prevoditeljica, novinarka i voditeljica Gordana Gržetić.

Pred okupljenim poklonicima književnosti i jezičnih osobitosti otoka Krka, uz prevoditeljicu, o knjigama je, u smislu prezentiranja promišljenih literarno-likovnih cjelina, kazivao i ilustrator Petar Bojčić, dok je čitavo predstavljanje krajnje dinamično i zanimljivo moderirao Enver Krivac.

Izdavanje obje knjige realizirano je u sklopu inicijativa koje donosi i razvija Kulturni Dobrinj pod vodstvom Ivana Bojčiaća, uz podršku Općine Dobrinj i Turističke zajednice Općine Dobrinj. Knjige su objavljene u nakladi tvrtke Rockmark d.o.o. iz Zagreba, i to 2022. Štorije i mirakuli hihmića Hlapića te 2026. godine Od nigda po nigdanju. Ugodnih sat vremena posvećenih ovim iznimnim projektima kojima se, kao značajan segment otočne nematerijalne baštine, štiti, ali i promovira dijalekt, publici je priskrbio Centar za kulturu Grada Krka.  

Bila je ovo zaista jedinstvena prilika da se u ugodnoj, prijateljskoj atmosferi zajedno s publikom prelistaju sve važne teme vezane uz pripremanje i objavljivanje dva prijevoda relevantnih djela hrvatske književnosti na dobrinjsku čokavicu, počevši od mnogih izazova koje je nametao proces prevođenja s obzirom na to da su adaptirani ne samo toponimi već i imena likova (posebno je zanimljivo bilo čuti kako je karakter pojedinih likova utjecao na kreiranje njihovih novih, dijalektu prilagođenih imena; Kosjenka – Kavijadica, Regoč – Štandaroc, Potjeh – Šotomančić…) pa sve do zadatka da se ilustracijama temeljenim na čvrstom, ali pročišćenom crtežu poprati zahtjevan literarni predložak. Prema riječima prevoditeljice, rad na Hlapićevim zgodama bio je zahtjevniji, baš zbog toga što je u većem dijelu bilo riječi o prevođenju, a manje o prilagodbi, no koračati od originalnih Priča iz davnine do Od nigda po nigdanju bilo je pravo zadovoljstvo, uz puno zabave i nostalgije, pokoji neočekivani korak, ali i spoticanje. No, bez obzira na sve, rezultat oba izdavačka projekta, složila se publika, ispao je izniman, vodeći se ne samo sadržajem knjiga, već i njihovim formama (ali i formatima).

Za kraj, ostavljene su dvije ekskluzive. Prvu koja se ogleda u najavi novog prijevoda na dobrinjsku čokavicu s namjerom da se Štorije i mirakuli hihmića Hlapića i Od nigda po nigdanju zaokruže kao trilogija. I drugu, koja podrazumijeva najavu prvog autorskog povijesnog romana Gordane Gržetić pod nazivom Koloseum, a čija radnja, smještena na otok Krk, prati zbivanja od početka prošlog stoljeća pa sve do danas. Njegova se objava očekuje već naredne godine!

U završnici događanja, kroz razgovor s publikom, zaključeno je da bi bilo vrijedno prijevode oba djela Ivane Brlić Mažuranić zabilježiti i objaviti i u formi audio knjige s ciljem da čitateljima budu još dostupniji, posebice mladima na kojima, naposljetku, ostaje i briga o njegovanju lokalnog jezičnog identiteta.

Zahvaljujući Kulturnom Dobrinju, svatko tko je nazočio predstavljanju mogao je kući ponijeti oba prijevoda s posvetom i potpisom njihove autorice.  

Nakon usavršavanja teorijskog dijela i stjecanja diplome na riječkom Filozofskom fakultetu, Gordana Gržetić se i konkretno počinje baviti dijalektologijom i jezikoslovljem. Objavila je dvije stručne knjige: Čokavac iz sjene, o životu i djelu dijalektologa Iva Jelenovića, te Tihi sudac umjetnosti o akademskom umjetniku fra Vinku Fugošiću (koautori knjige su dr. sc. Tomislav Galović i Perica Dujmović). Istinite životne priče s otoka Krka, pisane dobrinjskom čokavicom, objavila je u knjigama Kantunić ditenstva i Svićica, te u vrlo slušanoj emisiji Domaća beseda, na Radiju otok Krk, na kojem je i zaposlena. Na autohtoni govor Dobrinja prevela je Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić Mažuranić, što je jedan od prvih prijevoda ovog poznatog djela na neki od svjetskih dijalekata. Bavi se i prevođenjem s engleskog jezika, a često je angažirana kao voditeljica raznih manifestacija na otoku Krku i šire. Tajnica je Matice hrvatske – Ogranka Krk i članica Povijesnog društva otoka Krka. S pokojnim ocem Nikolom osnovala je Humanitarnu udrugu Andrijana Gržetić, jedino nacionalno udruženje orijentirano isključivo na školovanje osnovnoškolaca, koje odgajaju samohrane majke udovice.

Petar Bojčić umjetnik je mlađe generacije, s diplomom riječke ALU, a bavi se izradom vizualnih identiteta, crtanjem stripova i ilustriranjem knjiga. Bio je sudionik maratona 24-satno crtanje stripa u Rijeci (u organizaciji Hrvatskog autorskog stripa i udruge DIP), gdje umjetnici imaju zadatak u jednom danu nacrtati cijeli strip od 24 stranice na zadanu temu. Uz Gordanu Gržetić stalni je sudionik projekta prijevoda djela Ivane Brlić Mažuranić na dobrinjsku čokavicu. Ilustracijama je popratio prijevod Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića (Štorije i mirakuli hihmića Hlapića) te Priča iz davnine (Od nigda po nigdanju). Budući da je projekt zamišljen kao trilogija, njegove će se ilustracije naći i u prijevodu trećeg djela, koje je u pripremi. Petar Bojčić ilustrirao je i knjigu Casabianca, temeljenu na hit-komediji, čiji su autori i izvođači Irena Grdinić i Mario Lipovšek Battifiaca.

Enver Krivac je multimedijalni umjetnik, prozaik, strip-autor, ilustrator, skladatelj i producent. Diplomirao je kroatistiku na riječkom Filozofskom fakultetu. U njegovom književnom opusu izdvaja se zbirka kratkih priča Ništa za pisati kući o, koja je ušla u uži izbor Europske nagrade za književnost, kao i roman Ulica Helen Keller.