Projekt U kontrapunktu 12 čija su tema Suvremeni suprematisti nastavljen društvenom kritikom utjelovljenom izložbom Placeholders Nenada Jalšoveca

Izložbeni projekt U kontrapunktu 12 postavljen na temu Suvremeni suprematisti, 11. rujna 2026. godine, nastavljen je predstavljanjem društvene kritike utjelovljene izložbom Placeholders autora Nenada Jalšoveca. Izložbu je uz autora predstavio i otvorio ravnatelj Centra za kulturu Grada Krka Igor Gržetić, dok je kustosica i autorica tekstova publiciranih u katalogu Luisa Ritoša.

Uz postav Nenada Jalšoveca, ovogodišnjim izdanjem projekta U kontrapunktu bila je obuhvaćena i izložba 404 Future Not Found Sebastijana Vojvode, a publici dostupna od 28. kolovoza do 10. rujna.

– Danas imamo prilike predstaviti slikara Nenada Jalšoveca koji izlože u sklopu dvodijelnog izložbenog projekta U kontrapunktu 12, a čijoj je izložbi prethodio zanimljiv postav Sebastijana Vojvode, uveo je Gržetić. U kontrapunktu, da se na njega ukratko osvrnem, možemo definirati kao problemsko-tematski interdisciplinarni, intermedijski projekt u kojem se, na zadanu temu, okupljaju i zajednički izlažu suvremeni umjetnici. Točnije, u kojem se, naizgled sučeljavaju, ali ustvari združuju, a kroz zadanu tematsku matricu i propituju efekti tog sučeljavanja i združivanja; odnosno, međusobnog djelovanja različitih pristupa, izričaja, medija i disciplina. Ovogodišnje izdanje projekta U kontrapunktu tako je, u dvije susljedne samostalne izložbe, sučelilo slike, slikarske objekte i instalacije Sebastijana Vojvode te slike Nenada Jalšoveca – radove dvoje iznimnih autora u kojima možemo prepoznati suvremene suprematističke tendencije. Nenad Jalšovec interpretira organsku formu, ali briše njezinu organiku nudeći nam kritiku suvremenog društva, dok je društveni komentar Sebastijana Vojvode izražen čistim geometrijskim elementima. Oba autora spaja sklonost ka pročišćavanju forme, svojevrsni dizajnerski izraz, a da se pritom ne gubi kompleksnost rada. Njihove postmodernističke reference na suprematizam možemo okarakterizirati kao suvremeni suprematizam ne samo zbog korištenja istog ili sličnog formata, boja, kompozicija, već i zbog istraživačke i provokativne energije koju združene izložbene cjeline nose. Slikarskim ciklusom Placeholders autor nam je ponudio satiričan pogled na suvremenu hiperproduktivnost, stavivši pod povećalo surove uvjete u kojima žive životinje i ljudi danas te otvarajući pitanje etičkih granica ljudskog djelovanja i posljedica takvog odnosa prema okolišu. Taj je ciklus podijeljen u tri cjeline. U prvoj, organski se motivi transformiraju u mehaničke strukture, dijelovi kravlje anatomije simplificiraju se, povećavaju i analiziraju. Kravlja unutrašnjost i funkcionalnost postaju mjesto koje asocira na tvornička skladišta. Drugu skupinu radova čine naslikane tvorničke robotske ruke, dok treća tematizira militarizaciju i betonizaciju – crne siluete, ikone i piktogrami stoje na asfaltu i čekaju smrt. Promatrane zajedno, ta tri segmenta govore o koherentnom i zatvorenom sustavu u kojem se eksploatacija odvija na svim razinama, život se svodi na podatak, rad na funkciju, a priroda na sirovinu, i to u kontinuiranom krugu proizvodnje, kontrole i razaranja. Dizajnerski duhovito, slikarski briljantno, autor razotkriva sloj po sloj našu brutalnost, hladnoću i egocentričnost kojom podređujemo okolinu do točke puknuća, ludila i potpunog uništenja, zaključio je Gržetić.

Izložba Placeholders Nenada Jalšoveca ostaje otvorena sve do 24. rujna, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 19.00 do 21.00 sat, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru mailom na kultura@gradkrk.net.

Ovu su izložbu sufinanciranjem cjelogodišnjeg programa Galerije Decumanus, podržali: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Primorsko-goranska županija.

Nenad Jalšovec (Čakovec, 1972.), diplomirao je vizualne komunikacije na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se slikarstvom, spekulativnim dizajnom, digitalnom grafikom i dizajnom računalnih igara. Od 2016. umjetničko djelovanje usredotočuje na klasične slikarske i crtačke tehnike. Izlagao je na brojnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) i Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD). Živi i radi u Zagrebu.

Podsjetimo, u sklopu ove likovno-teorijske inicijative javnosti su se najprije predstavili Ruža Hodak i Damir Brčić, Diskurs 1: Meki volumeni i oprostoreni crteži (2013.), a potom Alma Dujmović i Boris Roce, Diskurs 2: Strukture – vizualni i opipni taktilizam (2014.), da bi nakon jednogodišnje pauze i svojevrsne redefinicije projekt bio nastavljen izložbom Andree Staničić i Igora Gržetića, Diskurs 3: Preklapanja (2016.). U sklopu Diskursa 4: Teksture (2017.) uslijedila je skupna izložba na kojoj su svoja djela izlagali Dražen Filipović Pegla, Jadranka Hlupić, Duje Jurić, Koraljka Kovač, Petra Krpan i Siniša Reberski, dok je Diskurs 5: Trag (2018.) donio izložbu Roberte Vilić i Renate Škrinar, a Diskurs 6: Reciklaže – transkripcija i modifikacija svakodnevice (2019.) postav Sunčane Simichen i Ane Hrćan Šojat. Diskurs 7: K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E. (2021.) okupio je istovjetnom temom združene radove Vedrane Valenčić, Maje Radešić, Igora Gržetića i Lee Čeč, dok su u kontekstu Diskursa 8: Sukob: Organsko – Anorgansko (2022.), priređene samostalne izložbe Ane Ratković Sobote i Duje Jurića. Diskursom 9: Slikarske i kiparske apstrakcije (2023.) bili su povezani radovi Luke Aničića i Ivana Valušeka. Diskurs 10 ponudio je temu U okviru (2024.) te u sklopu samostalnih izložbi združio monokromne crteže Nenada Jalšoveca i fotografije Fanite Barčot-Nikolac, dok je Diskurs 11 donio priču o Stvaranju: Materije/Antimaterije (2025.) povezavši kozmičke pejzaže Vladimira Tomića Moska i organske objekte Kristine Čehulić.