Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Koncertom Ansambla Responsorium započela proslava 454. obljetnice Bitke kod Lepanta

Veličanstvenim koncertom Fidelissima advocata, odjeci s Lepanta u glazbi Francesca Uspera u izvedbi Ansambla Responsorium, 03. listopada 2025. godine, u sklopu manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, započela je proslava 454. obljetnice Bitke kod Lepanta.

Ovu sada već tradicionalnu manifestaciju, još 2008. godine, osmislio je i na noge postavio Centar za kulturu Grada Krka motiviran obilježavanjem obljetnice te slavne bitke iz Lepanta (Nafpaktosa) gdje se svake godine okupljaju predstavnici zemalja saveznica negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Manifestacija je naziv dobila po krčkoj galiji kojom je u Bitci kod Lepanta zapovijedao soprakomit Ljudevit Čikuta.

Program Fidelissima advocata priređen u Krčkoj katedrali maestralno su izveli: Sanda Audere (cantus), Tim Braithwaite (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Indrė Kučinskaitė (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Rui Staehelin (teorba), Augustin Mršić (viola da gamba) i Alexander Paine (orgulje), donijevši publici dašak venecijanske glazbene produkcije druge polovice 16. i prve polovice 17. stoljeća.

 

O glazbi u/i Veneciji

 

U Veneciji 16. i 17. stoljeća glazba je, uz umjetničku i liturgijsku, imala i izraženu protokolarnu i političku funkciju, predstavljajući znak društvene i ekonomske moći države i uzvišenosti njezinih upravnih institucija. Na to jasno upućuju povijesni izvori, osobito u opisima raskošnih glazbenih izvedbi priređenih 1574. prigodom posjeta francuskog kralja Henrika III. Veneciji. Prema navodima Francesca Sansovina (Venetia, città nobilissima et singolare, 1581.), u Veneciji je u drugoj polovici 16. stoljeća postojalo 40 javnih svečanosti s najvišom protokolarnom važnošću, u kojima su obavezno sudjelovali dužd i članovi Velikog vijeća. Najistaknutije su svakako bile La Vergine Annunciata (spomendan utemeljenja Grada), Festa del Redentore (spomendan na oslobođenje od velike epidemije kuge 1576.) i La Sensa (Uzašašće Gospodinovo, poznato i kao Sposalizio – vjenčanje Venecije s morem). Među ostalima, Sansovino bilježi i procesiju održanu 07. listopada 1572. povodom blagdana sv. Justine u istoimenoj venecijanskoj crkvi, posvećenu obilježavanju obljetnice Lepantske bitke, a koja je nakon toga postala sastavnim dijelom godišnjeg protokola. U detaljnom opisu događaja, Sansovino spominje sudjelovanje pjevača i instrumentalista bazilike sv. Marka, koji su izvodili misu i motete izazivajući veliko odobravanje okupljenoga puka. Iako nema pouzdanih podataka o konkretnom repertoaru, razumno je pretpostaviti da je riječ bila o suvremenoj venecijanskoj produkciji, vjerojatno djelima Gioseffa Zarlina, Andree Gabrielija ili Claudija Merula.

 

Skladatelj Francesco Usper

 

Primjenjivost venecijanske glazbene produkcije u protokolarnom kontekstu jasno se očituje i u opusu Francesca Uspera, rođenog 1561. u Rovinju kao Francesco Sponga (Spongia ili Sponza). Prezime Usper preuzeo je kasnije od svojega pokrovitelja, venecijanskog odvjetnika Lodovica Uspera, vjerojatno iz političkih razloga lakše integracije u društveni i kulturni život grada na laguni. Usper je u ranoj mladosti napustio rodni kraj i nastavio školovanje u Kopru, a vrlo brzo se trajno odselio u Veneciju gdje je, kao učenik Andree Gabrielija, izgradio zapaženu karijeru orguljaša i skladatelja. Ovim je koncertom predstavljena njegova glazbena ostavština, kao i ona njegovih suvremenika u kontekstu izvedbene prakse u Veneciji o blagdanu Svete Krunice i obilježavanju Lepantske pobjede. Okosnicu programa činila je Messa concertata del secondo tuono à 5 voci iz zbirke Messa e salmi da concertarsi nel’organo (1614.), čiji je stavak Credo potpisao Francescov nećak Gabriel Sponga. Druga važna Usperova publikacija, zbirka Compositioni armoniche iz 1619., na programu je bila zastupljena motetom Ave Maria za šest glasova koji simbolizira uobičajenu praksu marijanskog zaziva ususret pomorskim izbivanjima te skladbom Battaglia per sonare e cantare à 8. Potonja se temelji na tipičnom ritmičkom obrascu koji onomatopejski oponaša zvukove bitke, dok joj tekstualnu osnovu čini motet Laudate Dominum. Program je bio obogaćen i djelima Usperovih suvremenika Giovannija Battiste Riccija, Daniela Speera i Hieronimusa Talonusa.

Podršku programu Štorije o galiji Cristo Ressussitato pružili su: Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.

 

Ansambl Responsorium posvetio se istraživanju i interpretaciji vokalnog i instrumentalnog repertoara 17. stoljeća s posebnim osvrtom na ostvarenja starije hrvatske glazbene baštine. Djeluje u skladu s načelima povijesno utemeljene izvođačke prakse rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice. U potrazi za autentičnim zvucima ansambl je realizirao niz uspješnih projekata među kojima je nekoliko suvremenih praizvedbi djela hrvatskih baroknih skladatelja. Plod intenzivne muzikološke aktivnosti ansambla je nosač zvuka Tomaso Cecchino: Madrigali et canzonette a tre voci 1617. (Croatia Records, 2017.) koji je objavljen povodom 400-te obljetnice tiskanja zbirke. Ansambl Responsorium redovito surađuje s priznatim svjetskim izvođačima rane glazbe i svoju posvećenost radosno dijeli s vjernom publikom, koncertirajući na brojnim festivalima u domovini te u inozemstvu.