Predstavljanje knjige Od nigda po nigdanju – prijevoda kultnih Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić na dobrinjsku čokavicu
Velika vijećnica Grada Krka – Kino Krk (Trg bana Josipa Jelačića 2), 12.00
Predstavljanje knjige Od nigda po nigdanju – prijevoda kultnih Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić na dobrinjsku čokavicu
Knjigu će predstaviti: prevoditeljica Gordana Gržetić, ilustrator Petar Bojčić i moderator Enver Krivac
Ulaz slobodan!
Predstavljanje knjige Od nigda po nigdanju – prijevoda kultnih Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić na arhaičnu dobrinjsku čokavicu održat će se u subotu, 26. rujna 2026. godine, s početkom u 12.00 sati, u Velikoj vijećnici Grada Krka, Trg bana Josipa Jelačića 2. Prijevod potpisuje svestrana krčka književnica, publicistkinja, prevoditeljica i novinarka Gordana Gržetić, a knjigu će, u smislu literarno-likovne cjeline, pored nje predstaviti i ilustrator Petar Bojčić, dok je moderiranje povjereno Enveru Krivcu. Predstavljanje donosi Centar za kulturu Grada Krka, a ulaz je slobodan!
Od nigda po nigdanju drugi je Gordanin prijevod jednog od kapitalnih djela domaće dječje književnosti iz opusa Ivane Brlić Mažuranić na govor Dobrinja i Svetog Vida, što znači da je ovoj svakako vrijednoj knjizi objavljenoj u proljeće 2026. prethodio prijevod romana Čudnovate zgode Šegrta Hlapića ili Štorije i mirakuli hihmića Hlapića, premijerno predstavljen 2022. godine.
Prijevod Priča iz davnine realiziran je u sklopu projekta Kulturni Dobrinj kojeg nosi Ivan Bojčić, a izdavanje knjige podržali su Općina Dobrinj i Turistička zajednica Općine Dobrinj. Izdavač je knjižara Rockmark.
– Uz šegrta Hlapića, Kosjenka je moj drugi najdraži književni lik. Kosjenka, odnosno njezino dobrinjsko ime Kavijadica, bila je prva riječ koju sam prevela. Uslijedili su Štandaroc (Regoč), kajićar Fruštamondulo (ribar Palunko), svima dragi Potjeh koji traži istinu (Šotomančić ki išće ono za spaš), nevestica Nevenka (Neva Nevičica) i njezin kum Sunce, brat i sestra Potočarić i Rutva (Jaglenac i Rutvica), pa zalazak u Šumu Striborovu, gdje sada vlada Pulenot itd. Ako je prevođenje Hlapićevih zgoda bilo zahtjevno, baš zbog toga što je velikim dijelom bilo riječi o prevođenju, a manje o prilagodbi, koračati od originalnih Priča iz davnine do Od nigda po nigdanju bilo je zadovoljstvo. Puno zabave, pokoji neočekivani korak, pa i spoticanja o prepreke na putu, ali nadasve puno zabave i puno nostalgije. U svakoj od osam priča pronašla sam ime, zgodu, detalj iz mog kraja ili života, kojima sam – poštujući uzuse strogo arhaičnog govora Dobrinja i Svetog Vida – na neki način odala počast, zahvalnost i (nadam se) priskrbila trajnost, istakla je u predgovoru knjige Gordana Gržetić.
Nakon usavršavanja teorijskog dijela i stjecanja diplome na riječkom Filozofskom fakultetu, Gordana Gržetić se i konkretno počinje baviti dijalektologijom i jezikoslovljem. Objavila je dvije stručne knjige: Čokavac iz sjene, o životu i djelu dijalektologa Iva Jelenovića, te Tihi sudac umjetnosti o akademskom umjetniku fra Vinku Fugošiću (koautori knjige su dr. sc. Tomislav Galović i Perica Dujmović). Istinite životne priče s otoka Krka, pisane dobrinjskom čokavicom, objavila je u knjigama Kantunić ditenstva i Svićica, te u vrlo slušanoj emisiji Domaća beseda, na Radiju otok Krk, na kojem je i zaposlena. Na autohtoni govor Dobrinja prevela je Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić Mažuranić, što je jedan od prvih prijevoda ovog poznatog djela na neki od svjetskih dijalekata. Bavi se i prevođenjem s engleskog jezika, a često je angažirana kao voditeljica raznih manifestacija na otoku Krku i šire. Tajnica je Matice hrvatske – Ogranka Krk i članica Povijesnog društva otoka Krka. S pokojnim ocem Nikolom osnovala je Humanitarnu udrugu Andrijana Gržetić, jedino nacionalno udruženje orijentirano isključivo na školovanje osnovnoškolaca, koje odgajaju samohrane majke udovice.
Petar Bojčić umjetnik je mlađe generacije, s diplomom riječke ALU, a bavi se izradom vizualnih identiteta, crtanjem stripova i ilustriranjem knjiga. Bio je sudionik maratona 24-satno crtanje stripa u Rijeci (u organizaciji Hrvatskog autorskog stripa i udruge DIP), gdje umjetnici imaju zadatak u jednom danu nacrtati cijeli strip od 24 stranice na zadanu temu. Uz Gordanu Gržetić stalni je sudionik projekta prijevoda djela Ivane Brlić Mažuranić na dobrinjsku čokavicu. Ilustracijama je popratio prijevod Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića (Štorije i mirakuli hihmića Hlapića) te Priča iz davnine (Od nigda po nigdanju). Budući da je projekt zamišljen kao trilogija, njegove će se ilustracije naći i u prijevodu trećeg djela, koje je u pripremi. Petar Bojčić ilustrirao je i knjigu Casabianca, temeljenu na hit-komediji, čiji su autori i izvođači Irena Grdinić i Mario Lipovšek Battifiaca.
Enver Krivac je multimedijalni umjetnik, prozaik, strip-autor, ilustrator, skladatelj i producent. Diplomirao je kroatistiku na riječkom Filozofskom fakultetu. U njegovom književnom opusu izdvaja se zbirka kratkih priča Ništa za pisati kući o, koja je ušla u uži izbor Europske nagrade za književnost, kao i roman Ulica Helen Keller.
