Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Bojni brodovi, uspon i nestanak, predstavljanje knjige

Mala vijećnica Grada Krka (Trg bana Josipa Jelačića 2), 18.00

Bojni brodovi, uspon i nestanak, predstavljanje knjige

Autor/predstavljač: dr. sc. Branko Belamarić

Ulaz slobodan!

Proslava 455. obljetnice Bitke kod Lepanta započinje u četvrtak, 01. listopada 2026. godine, u Maloj vijećnici Grada Krka, predstavljanjem knjige Bojni brodovi, uspon i nestanak, autora dr. sc. Branka Belamarića, istaknutog brodograditeljskog stručnjaka, istraživača i publicista.

Bojni su brodovi od samih početaka, tijekom gotovo tristo godina (otprilike od 1650. do 1950.), odnosno u stogodišnjem razdoblju, računajući od početka oklopnjača sredinom 19. stoljeća, predstavljali najmoćnije oružje vodećih svjetskih zemalja. U razvoju od veličanstvenih drvenih jedrenjaka, prijelaza na oklopnjače, pre-dreadnoughte i dreadnoughte, krstaše i naposljetku bojne brodove, usvajana su i primjenjivana sva tada dostupna znanstvena i tehnička dostignuća. Bilo da je riječ o materijalima gradnje, topništvu, pogonskim sustavima, oklopu ili brojnim drugim tehnologijama, pri njihovoj primjeni nije se štedjelo u najširem smislu te riječi. Bojni brodovi građeni su prije svega kako bi impresionirali svojom veličinom i snagom. Posjeti stranim zemljama morali su gotovo uvijek preko mornarice demonstrirati snagu matične zemlje. Nagnute pramčane statve, dimnjaci, masivne topovske kule i snažna silueta broda trebali su prije svega ostaviti dojam snage i strahopoštovanja. Bojni brodovi, u pomorskoj literaturi često nazivani i kapitalnim brodovima (Capital ships), kao najjače naoružani i najotporniji ratni brodovi bili su simbol pomorske dominacije i nacionalne moći.

Ova opsežna i bogato opremljena knjiga, koju će predstaviti sam autor, na više od 500 stranica, donosi pregled pomorske vojne povijesti, razvoja brodovlja i politike vodećih svjetskih sila. Objavljena je 2025. godine, u izdanju Književnog kruga Split.

Branko Belamarić rođen je u Šibeniku, a odrasta u Splitu gdje i maturira na klasičnoj gimnaziji. Nakon završetka studija brodogradnje na Sveučilištu u Zagrebu prolazi klasični put inženjera: od projektanta, direktnog rada u proizvodnji do rukovođenja. Nastavlja stručno usavršavanje te magistrira, a potom stječe i zvanje doktora znanosti na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Više od dvadeset godina provodi na brojnim projektima u zemljama Afrike, Sjeverne Europe i Dalekog Istoka te na poslovima strojogradnje i energetike, ali najviše u brodogradnji. Autor je mnogih članaka u poljima svoje ekspertize te nekolicine knjiga: Obraštanje i otpor broda, Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja i Bojni brodovi, uspon i nestanak.