Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Ansambl Responsorium, koncert

Krčka katedrala, 20.00

Ansambl Responsorium, koncert

Program: Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća

Ansambl čine: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mršić (viola da gamba) i Umberto Kostanić (orgulje)

Ulaz slobodan!

U sklopu proslave 455. obljetnice Bitke kod Lepanta, u petak, 02. listopada 2026. godine, na redu je veličanstveni koncertni program Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća kojeg će u Krčkoj katedrali, s početkom u 20.00 sati, izvesti Ansambl Responsorium. Njegovi su članovi u ovoj prigodi: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mršić (viola da gamba) i Umberto Kostanić (orgulje).

Pobjeda katoličke alijanse nad osmanskom mornaricom u bitci kod Lepanta 07. listopada 1571. predstavlja jedan od prijelomnih događaja ranonovovjekovnog Mediterana. Iako nije značajnije izmijenila ukupne geopolitičke odnose između kršćanskog i osmanskog svijeta, bitka je snažno odjeknula u kolektivnoj svijesti, osobito u Veneciji i njezinim prekomorskim posjedima na istočnoj obali Jadrana. Pouzdano je potvrđeno da su u sukobu sudjelovale i galije iz venecijanskih provincija Istre i Dalmacije, s posadama iz gradova Kopra, Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora. Njihov doprinos vojnom uspjehu pridonio je oblikovanju trajne memorije o Lepantskoj pobjedi, koja je u slavenskom pučanstvu ovih krajeva ostala prisutna kroz usmenu predaju i kulturološke prakse.

U Veneciji 16. i 17. stoljeća glazba je, uz umjetničku i liturgijsku, imala i izraženu protokolarnu i političku funkciju, predstavljajući znak društvene i ekonomske moći države i uzvišenosti njezinih upravnih institucija. Na to jasno upućuju povijesni izvori, osobito u opisima raskošnih glazbenih izvedbi priređenih 1574. prigodom posjeta francuskoga kralja Henrika III. Veneciji. Prema navodima Francesca Sansovina (Venetia, città nobilissima et singolare, 1581.), u Veneciji je u drugoj polovici 16. stoljeća postojalo četrdeset javnih svečanosti (tal. feste ili trionfi) s najvišom protokolarnom važnošću, u kojima su obavezno sudjelovali dužd i članovi Velikog vijeća (tal. andate publiche). Najistaknutije su svakako bile La Vergine Annunciata (spomendan utemeljenja Grada), Festa del Redentore (spomendan na oslobođenje od velike epidemije kuge 1576.) i La Sensa (Uzašašće Gospodinovo, poznato i kao Sposalizio – vjenčanje Venecije s morem). Među ostalima, Sansovino bilježi i procesiju održanu 07. listopada 1572. povodom blagdana sv. Justine u istoimenoj venecijanskoj crkvi, posvećenu obilježavanju obljetnice Lepantske bitke, a koja je nakon toga postala sastavnim dijelom godišnjeg protokola. U detaljnom opisu događaja, Sansovino spominje sudjelovanje pjevača i instrumentalista bazilike sv. Marka, koji su izvodili misu i motete izazivajući veliko odobravanje okupljenoga puka. Iako nema pouzdanih podataka o konkretnom repertoaru, razumno je pretpostaviti da je riječ bila o suvremenoj venecijanskoj produkciji, vjerojatno djelima Gioseffa Zarlina, Andree Gabrielija ili Claudija Merula. Potonja dvojica ujedno su obilježila glazbenu izvrsnost Venecije druge polovice 16. stoljeća. Kao titularni orguljaši bazilike sv. Marka proslavili su se i svojim improvizacijskim dvobojima (duelli) na dvostrukim orguljama bazilike sv. Marka, o kojima se s divljenjem govorilo u kulturnim krugovima Europe toga vremena. Već sljedeće 1573. godine, papa Grgur XIII. uvrstio je ediktom 07. listopada u katolički kalendar kao blagdan Svete Krunice, a papa Pavao VI. je 1969. taj spomendan preimenovao u današnji blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice.

Primjenjivost venecijanske glazbene produkcije u protokolarnom kontekstu jasno se očituje i u opusu Francesca Uspera, rođenog 1561. u Rovinju kao Francesco Sponga (Spongia ili Sponza). Prezime Usper preuzeo je kasnije od svojega pokrovitelja, venecijanskog odvjetnika Lodovica Uspera, vjerojatno iz političkih razloga lakše integracije u društveni i kulturni život grada na laguni. Usper je u ranoj mladosti napustio rodni kraj i nastavio školovanje u Kopru, a vrlo brzo odselio se je trajno u Veneciju gdje je, kao učenik Andree Gabrielija, izgradio zapaženu karijeru orguljaša i skladatelja. Ovim se projektom predstavlja njegova glazbena ostavština u kontekstu izvedbene prakse u Veneciji o blagdanu Svete Krunice i protokolarnih svečanosti obilježavanja lepantskog trijumfa. Iz Usperova venecijanskog razdoblja osobito se ističe poveznica s porečkim biskupom i vrsarskim plemićem Leonardom Tritoniom, kojemu je u predgovoru zbirke Messa e salmi da concertarsi nel’organo (1614.) izrazio zahvalnost za dobročinstvo i istaknuo osjećaj dugovanja zajedničkoj domovini. Okosnicu programa čini Messa concertata del secondo tuono à 5 voci iz navedene zbirke, čiji je stavak Credo potpisao Francescov nećak Gabriel Sponga. Njegova djela nalazimo integrirana u nekoliko Usperovih publikacija, iako su podaci o njegovu životu iznimno oskudni. Iz ostavštine Gabriela Sponge na programu se nalazi i monodijski motet Ave Regina za alt solo i basso continuo. Usperovu marijansku ostavštinu iz iste zbirke predstavljaju himan Magnificat, obilježen vještom polifonom strukturom te motet Vulnerasti cor meum za dva glasa i instrumente. Druga važna Usperova publikacija, zbirka Compositioni armoniche iz 1619., na programu je zastupljena motetom Ave Maria za šest glasova koji simbolizira uobičajenu praksu marijanskog zaziva ususret pomorskim izbivanjima te uglazbljenim psalmom Benedicam Dominum à 8 koji u zaključku donosi zanimljive sinkopirane ritmičke motive. Iz iste zbirke dolazi i Battaglia per sonare e cantare à 8. Ova skladba zasnovana je na tipičnom ritmičkom obrascu koji onomatopejski oponaša zvukove bitke, dok joj tekstualnu podlogu čini motet Laudate Dominum. Iz Usperove bogate instrumentalne ostavštine na program su uvršteni Ricercar terzo à 4 te Ricercar duodecimo à 4 iz njegove prve objavljene zbirke Ricercari et arie francesi iz 1595.

Program:

Francesco Usper (1561. – 1641.):

Ave Maria à 6

iz Compositioni armoniche, Venecija, 1619.

Messa concertata del secondo tuono à 5: Kyrie – Gloria

iz Messa e salmi da concertarsi nel’organo, Venecija, 1614.

Ricercar terzo à 4

iz Ricercari et arie francesi, Venecija, 1595.

Gabriel Sponga (fl. 1609. – 1632.):

Messa: Credo

iz Messa e salmi da concertarsi nel’ organo, Venecija, 1614.

Francesco Usper: